Vijesti Top vijest
Vlada ne odustaje od zaštite udbaša
Visoki državni službenik potvrdio: ‘Nećemo izručiti Perkovića’
Čak i ako povuče sporni zakon kojim se europski uhidbeni nalog ne primjenjuje za djela počinjena prije 2002. godine, Hrvatska neće izručiti Josipa Perkovića. Potvrdio je to Slobodnoj Dalmaciji jedan visoki državni dužnosnik pozivajući se na odredbe Kaznenog zakona.
Po toj interpretaciji, bivšeg šefa Titovih i Tuđmanovih tajnih službi zakon štiti kao “ličkog medvjeda“, jer je za djelo za koje ga se tereti već odavno nastupila – zastara.
Nema produljivanja zastarnog roka
Njemačka je, naime, zatražila njegovo izručenje zbog sumnje da je naručio ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, koji je ubijen 28. srpnja 1983. u jednoj garaži na planinskom području Gornje Bavarske. Ispostavilo se da je Đureković, jedan od nekadašnjih direktora Ine, po dolasku u Njemačku počeo raditi za tamošnju obavještajnu službu BND.
Činjenica da je na njemačkom teritoriju likvidiran njihov agent uvelike je pridonijela inzistiranju njemačkih istražitelja, a potom i službenih sudskih vlasti, da se Perkovića privede pravdi.
Ipak, hrvatski zakon je jasan: zastara je u Perkovićevom slučaju nastupila još 1998. godine, jer je proteklo punih 15 godina od počinjenja tog kaznenog djela. DORH je optužbe protiv Perkovića istraživao 1997., kada ih je, navodno zbog nedostataka dokaza, odbacio kao neutemeljene.
Što je najzanimljivije, Perkovića se, prema svemu sudeći, neće moći izručiti čak ni ako Sabor promijeni Ustav i u njega uvrsti odredbu o nezastarijevanju teških ubojstava iz političkih pobuda. I u Kaznenom zakonu i u praksi europskih sudova zastara se ne može produljiti nakon što je već jednom nastupila. Drugim riječima, zastaru u slučajevima ratnog profiterstva i kriminala u pretvorbi i privatizaciji bilo je moguće ukinuti jer ona 2010., kad je ta odredba unesena u Ustav, još nije bila na snazi.
Upravo ova odredba omogućila je podizanje otpužnice protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Kada je zastara jednom nastupila, kazneni progon više nije moguć. Uz jednu iznimku: proces se može pokrenuti ako postoji sumnja da je osumnjičenik u međuvremenu počinio isto kazneno djelo. U tom slučaju sudskom se odlukom zastara prekida i pokreće se postupak protiv počinitelja.
Teško do novih dokaza
U Perkovićevu slučaju to bi značilo da bi istražitelji trebali pronaći dovoljno elemenata za osnovanu sumnju da je nekadašnji Titov i Tuđmanov obavještajac stajao iza nečije političke likvidacije i nakon 1998. godine. Tek tada bi ga se moglo procesuirati za oba kaznena djela, pa i za Đurekovićevo ubojstvo.
MARINA KARLOVIĆ SABOLIĆ/S.Dalmacija
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
