Vladin prijedlog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu nije u četvrtak prošao na saborskom Odboru za ratne veterane – za prijedlog su glasovala četiri zastupnika vladajuće koalicije, dok su četiri oporbena bila suzdržana. Ipak, vladajući i oporbeni članovi Odbora načelno su suglasni da se novčana naknada žrtvama silovanja mora osigurati u državnom proračunu, te da treba zaštiti identitet tih osoba u postupku utvrđivanja i dobivanja statusa žrtve.

Ako postoji istinska namjera da se riješi to pitanje zašto odgađamo materijalno obeštećenje, odnosno novčanu naknadu žrtvama, pita Tomislav Ivić (HDZ) nezadovoljan što se pitanje naknade prebacuje za drugi, poseban zakon. Ne osiguraju li se ta sredstva u državnom proračunu, od toga neće biti ništa, kaže Ivić.

I SDP-ov Franko Vidović smatra da naknada mora ići iz državnog proračuna, a žali i što pitanje žrtava silovanja nije riješeno prije.

Velika je stvar što su silovane žene uopće progovorile, kaže Željko Sabo (SDP).

Skepsu prema zakonu i njegovim učincima izrazio je Dražen Đurović (HDSSB). Nakon toliko godina od rata zakon neće pomoći žrtvama, a pitanje je hoće li donijeti pravo i pravdu, rekao je Đurović.

Pita i zašto se, ako žrtva dade iskaz s imenom i prezimenom počinitelja, mjestom i vremenom počinjenja silovanja, to ne bi proslijedilo DORH-u, odnosno policiji na daljnje postupanje.

Josipu Đakiću (HDZ) neprihvatljivo je što u zakonu piše da seksualno nasilje može počiniti i pripadnik oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske jer je to izjednačavanje agresora i hrvatskih oružanih snaga.

Vode se postupci i protiv takvih ljudi, potvrdila je Đakiću zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ.

Nađ za zakon kaže da je civilizacijski iskorak koji definira niz prava za žrtve, od psihosocijalne pomoći do novčane naknade čija će se visina utvrditi posebnim zakonom kad se utvrdi koliko takvih osoba ima.

Ta se brojka sada ne zna, po studiji koju je radio Filozofski fakultet procjena je da se radi između 1.200 i 1.700 osoba, rekla je Nađ koja ne vjeruje da će biti puno onih koji će podnijeti zahtjev da im se prizna status žrtve silovanja.

Zahtjevi za stjecanje statusa i ostvarivanje prava žrtve podnosili bi se u roku pet godina od dana stupanja na snagu predloženog zakona.

Neovisno o stajalištu Odbora, predloženi zakon sada ide pred Hrvatski sabor.

• Autor: hina
• Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Izvorni članak možete pogledati OVDJE