3. kolovoza u dubrovačkoj bolnici preminuo Marko Stipić, bivši politički emigrant, dragovoljac Domovinskog rata i pukovnik HVO-a
Nekadašnji suradnik Brune Bušića prošao je ratišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a 6. kolovoza pokopan je uz vojne počasti u rodnoj Letki pokraj Tomislavgrada.
U dubrovačkoj bolnici u ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., nakon kratke bolesti preminuo je Marko Stipić, višedesetljetni poštovatelj uspomene na Bleiburške žrtve, bivši hrvatski politički emigrant, dragovoljac Domovinskog rata i umirovljeni pukovnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Preminuo je u 79. godini života.
Od Letke do hrvatske političke emigracije
Marko Stipić rođen je 1948. godine u selu Letka pokraj Tomislavgrada. Nakon završene osnovne škole, poput mnogih mladića iz brojnih i siromašnih obitelji toga kraja, upisao je Bogosloviju u Zadru.
Pred kraj srednjoškolskog obrazovanja zaključio je da svećenički poziv nije njegov životni put pa nije nastavio školovanje na Teologiji.
Nakon kraćeg vremena, a i zbog represije koja je uslijedila nakon sloma Hrvatskog proljeća, napustio je zemlju. Najprije je emigrirao u Njemačku, a potom u Švedsku, gdje se ubrzo povezao s vodećim hrvatskim političkim emigrantima i uključio u djelovanje hrvatskih političkih organizacija.
Suradnja s Brunom Bušićem
Nakon dolaska Brune Bušića u emigraciju Stipić je postao jedan od njegovih najpouzdanijih suradnika, a posebno je imao značajnu ulogu u skandinavskim zemljama.
Na Bušićev nagovor 1977. godine sudjelovao je u snimanju dokumentarnog filma „Hrvati – teroristi ili borci za slobodu“ za švedsku televiziju.
Iste godine posredovao je i u susretu Brune Bušića i Franje Tuđmana u Stockholmu, tijekom Tuđmanova ilegalnog posjeta Švedskoj.
Dolazak u Hrvatsku i odlazak na ratište
Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća Marko Stipić aktivno je pomagao domovinskim snagama koje su radile na uspostavi neovisne hrvatske države.
Nakon početka velikosrpske agresije na Hrvatsku došao je u Zagreb i stavio se na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Nekoliko mjeseci proveo je na zapadnoslavonskom ratištu.
Kada su uslijedili agresorski napadi na hrvatska područja u Bosni i Hercegovini, stavio se na raspolaganje Hrvatskom vijeću obrane.
Kao pripadnik brigade „Kralj Tomislav“ prošao je brojna ratišta u Bosni i Hercegovini. Umirovljen je 2010. godine u činu pukovnika HVO-a.
Nakon umirovljenja nekoliko je godina proveo u Švedskoj, a potom se trajno nastanio u Prižbi na Korčuli.
Pokopan u rodnoj Letki uz vojne počasti
Posmrtni ostaci Marka Stipića pokopani su u četvrtak, 6. kolovoza 2026., na mjesnom groblju u njegovoj rodnoj Letki.
Pogrebni obred, a potom i svetu misu zadušnicu u Bazilici sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, predvodio je fra Bože Milić, župnik Župe sv. Mihovila Arkanđela u Tomislavgradu.
Marko Stipić pokopan je uz vojne počasti Vojske Federacije BiH.
Nadgrobno slovo održao je njegov ratni suborac, član zapovjedništva Brigade Kralj Tomislav i umirovljeni pukovnik HVO-a Boško Papić.
Hrvatsku zastavu Stipićevoj udovici Ivi predao je njegov ratni suborac, umirovljeni pukovnik HV-a i 100-postotni hrvatski ratni vojni invalid Marko Radoš.
Na posljednjem ispraćaju i članovi vodstva PBV-a
Ukopu posmrtnih ostataka Marka Stipića nazočili su i članovi vodstva PBV-a.
Uz glasnogovornika don Antu Kutlešu, koji je kao svećenik sudjelovao u pogrebnom obredu, nazočni su bili predsjednik Nadzornog odbora Marinko Sosa, voditelj Predstavništva u RH Bože Vukušić te član vodstva Ivan Beljan.
