FIFA, sudačke pogreške, VAR, SP 2026. (I dio)

Svjetsko prvenstvo 2026. trebalo je biti najveći nogometni događaj u povijesti.

FIFA se ponosi turnirom s 48 reprezentacija i čak 104 utakmice, održanim u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi. No već prije polufinala postalo je jasno da „najveći“ ne znači nužno i „najbolji“.

U prijevodu s FIFA-ina jezika, proširenje prvenstva znači više utakmica, više termina, više televizijskih prijenosa, više prodanih ulaznica, više sponzora i više reklamnih prostora. Nogomet je proširen kao proizvod, ali je istodobno sužen kao igra.

Na travnjaku više nije dovoljno postići pogodak. Nakon što lopta uđe u mrežu, igrači prvo gledaju pomoćnog suca, zatim glavnog suca, potom prema velikom zaslonu, a na kraju čekaju ljude u zatvorenoj VAR sobi. U nekim slučajevima presudnu riječ nema ni kamera, nego senzor ugrađen u loptu.

Reuters je objavio da je broj VAR intervencija već u ranoj fazi prvenstva brzo premašio broj intervencija na cijelim prvenstvima 2018. i 2022. godine. Na SP-u 2018. VAR je intervenirao 20 puta u 64 utakmice, a u Kataru manje od 30 puta. Godine 2026. ulogu VAR-a dodatno su proširili FIFA-in sudački čelnik Pierluigi Collina i IFAB, dok u televizijskoj sobi sada djeluju četiri službene osobe.

VAR je trebao ispravljati očite pogreške, a danas traži razlog za intervenciju

Temeljna filozofija VAR-a bila je „minimalno uplitanje – maksimalna korist“. IFAB-ov protokol i dalje navodi da se odluka donesena na terenu ne treba mijenjati ako snimka jasno ne pokaže „jasnu i očitu pogrešku“ ili ozbiljno propušten događaj. Konačna odluka formalno uvijek pripada glavnom sucu.

Međutim, za SP 2026. dodatno su proširene situacije u kojima VAR može intervenirati. Uvedeno je pregledavanje jasno pogrešnog drugog žutog kartona, zamjene identiteta kažnjenog igrača, uključujući igrača suparničke momčadi, te mogućnost pregleda pogrešno dosuđenog kornera ako se to može učiniti prije nastavka igre.

Istodobno je uvedena lopta sa senzorom koji radi frekvencijom od 500 Hz. On bilježi i najmanju vibraciju, a podatak se VAR sobi prikazuje poput „otkucaja srca lopte“. Tehnologija može točno utvrditi trenutak kontakta, pomoći pri zaleđu ili pokazati dodir koji ljudsko oko ne može registrirati.

Problem je što tehnologija ne donosi odluku sama. Netko mora odabrati situaciju, kadar, brzinu snimke, početak napada i prag kontakta. Ljudska procjena nije uklonjena. Samo je skrivena iza računala, grafova i službenih priopćenja.

Koliko je bilo spornih odluka?

FIFA nema javno dostupan službeni registar sudačkih pogrešaka. Zbog toga se ne može pošteno navesti konačan broj dokazano pogrešnih odluka.

Ipak, samo pregled najvažnijih javno dokumentiranih slučajeva do 12. srpnja pokazuje najmanje petnaest utakmica obilježenih ozbiljnim sudačkim, VAR, tehnološkim ili disciplinskim kontroverzama.

Nisu sve odluke nužno bile pogrešne. Neke su prema slovu Pravila nogometne igre bile ispravne, ali su pokazale koliko je nogomet postao pretjerano forenzičan i nerazumljiv. Druge su vodeći sudački analitičari izravno ocijenili pogrešnima. Treće su bile toliko subjektivne i neujednačene da su opravdano narušile povjerenje u cijeli sustav.

Ovo je kronologija FIFA-ina cirkusa pod kamerama, no da je to baš sve i nije.

12. lipnja – SAD protiv Paragvaja: karton je promijenio vlasnika

Američki kapetan Tim Ream prvo je dobio žuti karton zbog navodnog prekršaja nad Miguelom Almirónom. VAR je tada prvi put na prvenstvu aktivirao prošireno pravilo o „zamjeni identiteta“.

Nakon pregleda utvrđeno je da Ream nije načinio prekršaj. Njegov karton je poništen, a opomena je dodijeljena Almirónu zbog simuliranja. SAD je pobijedio 4:1.

Sama odluka može se smatrati pravednom. Problem je bio presedan: VAR više nije služio samo za pogodak, kazneni udarac ili izravni crveni karton. Počeo je naknadno premještati disciplinske kazne s jednog igrača na drugoga.

To pravilo nekoliko tjedana poslije neće ispraviti sporednu situaciju u skupini, nego će izravno odrediti tijek četvrtfinala Svjetskog prvenstva.

Prva primjena proširenog pravila o „zamjeni identiteta“ završila je poništenjem kartona Reamu i opomenom Almirónu zbog simuliranja

13. lipnja – Katar protiv Švicarske: tehnologija je zakazala, a FIFA je tražila povjerenje

Kod jedne od ključnih odluka na susretu Katara i Švicarske poluautomatski sustav zaleđa nije proizveo uobičajenu animaciju kojom se gledateljima objašnjava položaj igrača.

FIFA je naknadno priznala da se dogodio „kratki tehnički prekid“, zbog kojega javnosti nije prikazan grafički dokaz. Organizacija je ipak tvrdila da je VAR pregled uredno proveden i da je odluka bila ispravna.

Dakle, na tehnološki najnaprednijem prvenstvu sustav nije mogao pokazati ono na temelju čega je odluka donesena. Navijači su ponovno morali vjerovati zatvorenoj VAR sobi i FIFA-inu priopćenju.

FIFA je priznala tehnički prekid, ali je ustvrdila da VAR provjera nije bila ugrožena

16. lipnja – Francuska protiv Senegala: sudac je pogledao snimku i ostao pri spornoj odluci

Sadio Mané zakasnio je u duelu s Kylianom Mbappéom u kaznenom prostoru. Glavni sudac Alireza Faghani nije dosudio jedanaesterac, ali ga je VAR pozvao pred monitor.

Nakon pregleda snimke sudac je ostao pri odluci da nema kaznenog udarca. ESPN-ova analiza ocijenila je da je Francuska trebala dobiti penal jer je Mané zakasnio, nije igrao loptom i zahvatio je Mbappéa. Francuska je na kraju pobijedila 3:1.

Ovaj slučaj pokazao je granicu tehnologije: VAR može dovesti suca do ekrana, ali mu ne može nametnuti zdrav razum ni jedinstven kriterij.

Sudac je nakon VAR pregleda ostao pri odluci da nema kaznenog udarca.

17. lipnja – Argentina protiv Alžira: za Messija kriterij nije bio jednak

Lionel Messi ušao je kopačkom u duel s alžirskim kapetanom Aïssom Mandijem. Dosuđen je prekršaj, ali Messi nije dobio karton. VAR nije intervenirao.

Sudački analitičari ESPN-a javno su tvrdili da je riječ o startu za izravni crveni karton. Messi je ostao na terenu, a Argentina je pobijedila 3:0.

Nije problem samo u tome je li jedan start zaslužio crveni karton. Problem je što su na drugim utakmicama igrači isključivani nakon usporenih snimki za situacije koje su u stvarnoj brzini izgledale manje opasno.

Kada ista vrsta snimke nekoga isključuje, a najvećoj zvijezdi prvenstva ne donosi ni žuti karton, sumnja u neujednačen kriterij postaje neizbježna.

Sudački analitičari ocijenili su da je argentinski kapetan trebao biti isključen.

17. lipnja – Engleska protiv Hrvatske: Livaković je obranio, ali je tehnologija vratila Kanea na bijelu točku

Nakon dosuđenog kaznenog udarca Harry Kane izveo je penal, a Dominik Livaković ga obranio. Slavlje hrvatskih igrača kratko je trajalo jer je VAR naredio ponavljanje.

Utvrđeno je da je Livaković prerano napustio dopušteni položaj na gol-crti, dok je Joško Gvardiol prerano ušao u kazneni prostor i uključio se u nastavak akcije. Prema strogoj primjeni PNI-ja, ponavljanje je imalo pravno uporište.

Upravo je zato ova situacija važna. Nije primjer očite krađe, nego novog nogometa u kojem se svaki centimetar vratara i svaki prerani korak braniča provjeravaju poput snimke fotofiniša.

Tehnologija je možda zaštitila slovo pravila. Ali je još jednom uklonila osjećaj za razmjernost, stečenu prednost i prirodno kretanje igrača.

23. lipnja – Engleska protiv Gane: VAR je „otišao na kavu“

U 79. minuti Ezri Konsa uklizao je prema Princeu Aduu u engleskom kaznenom prostoru. Nije dirao loptu, a koljenom je zahvatio ganskog napadača. Sudac nije dosudio kazneni udarac, a VAR nije zatražio pregled.

Ganski izbornik Carlos Queiroz nakon utakmice je ironično rekao da je „VAR otišao na kavu“. Susret je završio 0:0, a sudačka analiza ocijenila je da je Konsa imao veliku sreću jer je kontakt mogao i trebao biti kažnjen.

VAR je na drugim utakmicama otkrivao dodire vidljive samo usporavanjem, ali ovdje nije pronašao „jasnu pogrešku“ kod kontakta u kaznenom prostoru koji je mogao promijeniti pobjednika.

Gana nije dobila kazneni udarac premda engleski branič nije došao do lopte

25. lipnja – Ekvador protiv Njemačke: visoka noga u glavu nije bila „dovoljna“

Kod vodećeg njemačkog pogotka Aleksandar Pavlović podignuo je nogu u visinu glave Pedra Vitea, igrao loptom i ostvario kontakt s protivnikom. Sutkinja Tori Penso pustila je igru, a Leroy Sané nekoliko dodavanja poslije postigao je pogodak.

VAR je pregledao situaciju i odlučio da kontakt nije dosegnuo prag za intervenciju. ESPN-ova sudačka analiza odluku je izravno proglasila pogrešnom, navodeći da je riječ o jasnom primjeru opasne igre i da se kontakt visokom nogom u glavu mora sankcionirati.

IFAB-ovo Pravilo 12 govori vrlo jasno: kada visoko podignuta noga ostvari kontakt s licem ili glavom protivnika, dosuđuje se izravni slobodni udarac, uz žuti karton ako je start neoprezan ili crveni ako ugrožava sigurnost protivnika.

Dakle, nije presudan samo „intenzitet kontakta“. Noga u visini glave već predstavlja opasnost, a ovdje je kontakt i ostvaren.

I tu dolazimo do savršene slike ovog prvenstva: ako vratar izađe nekoliko centimetara prerano, VAR vidi sve. Ako lopta okrzne kosu, senzor vidi sve. Ako igrač stoji vrhom kopačke u zaleđu, sustav vidi sve. Ali kada kopačka dođe do glave protivnika, VAR iznenada postaje filozofski seminar o pragu i intenzitetu.

Ekvador je na kraju pobijedio 2:1, ali to ne čini odluku manje pogrešnom.

Pogodak Njemačke priznat je premda je u začetku akcije ostvaren kontakt visokom nogom u glavu protivnika, kriva odluka sutkinje i Var sobe.

26. lipnja – Iran protiv Egipta: milimetar je ugasio povijesni plasman

Shoja Khalilzadeh u 93. minuti postigao je pogodak koji bi Iran prvi put u povijesti odveo u nokaut-fazu Svjetskog prvenstva.

VAR je utvrdio zaleđe. Položaj je bio toliko tijesan da su ga mediji opisivali kao razliku od jedva nekoliko milimetara. Pogodak je poništen, utakmica je završila 1:1, a Iran je ispao.

Sudačka analiza zaključila je da je odluka prema pravilu zaleđa bila točna jer se između napadača i gol-crte nisu nalazila dva suparnička igrača – vratar je napustio uobičajeni položaj.

Ali ovaj slučaj savršeno pokazuje razliku između pravilnosti i smisla. Povijesni trenutak, eksplozija tribina i slavlje čitave zemlje izbrisani su grafičkom linijom koju nitko bez tehnološke obrade nije mogao vidjeti.

Iran je ostao bez povijesnog plasmana nakon milimetarskog zaleđa u 93. minuti

27. lipnja – Kolumbija protiv Portugala: pobjeda poništena zbog vrha kopačke

Davinson Sánchez u sudačkoj nadoknadi pogodio je za kolumbijsku pobjedu protiv Portugala. Pomoćni sudac označio je zaleđe, a tehnologija je odluku potvrdila zbog minimalnog položaja dijela tijela ispred pretposljednjeg braniča.

Kolumbija je ostala bez pobjede u utakmici u kojoj je razlika utvrđena praktično vrhom kopačke.

I ova odluka možda je prema crti bila točna. No nogomet je ponovno sveden na pitanje nije li napadač krenuo djelić sekunde prerano i je li mu centimetar tijela bio na pogrešnoj strani digitalne ravnine.

Sánchez nakon poništenog pogotka protiv Portugala.

29. lipnja – Njemačka protiv Paragvaja: poništeni gol prije ispadanja na jedanaesterce

Jonathan Tah pogodio je u produžetku utakmice s Paragvajem, ali je pogodak poništen nakon VAR pregleda. Procijenjeno je da je Waldemar Anton ometao paragvajskog vratara Orlanda Gilla.

Utakmica je završila 1:1, a Paragvaj je izbacio Njemačku izvođenjem jedanaesteraca. Tah je poslije promašio i jedan od njemačkih udaraca.

Poništeni pogodak nije jedini razlog njemačkog ispadanja, ali je odluka ponovno neposredno promijenila put nokaut-utakmice. Umjesto pogotka u produžetku uslijedili su jedanaesterci i eliminacija.

Njemačkoj je u produžetku poništen mogući pobjednički pogodak, nakon čega je ispala na jedanaesterce

--- nastavlja se ---