FIFA, sudačke pogreške, VAR, SP 2026. (IV dio) - FIFA nakon ovoga nema opravdanje: HNS traži snimku koja je izbacila Hrvatsku

Pismo HNS-a FIFA-i – vatra se ne gasi

Pismo prenosimo u obliku u kojem je dostavljeno i objavljeno u hrvatskim medijima.

„Još jednom je ovo izdanje Svjetskog prvenstva pokazalo globalnu snagu i popularnost nogometa, zbog čega je tim važnije da ostanemo predani temeljnim vrijednostima naše igre, pravednosti, fair playu i jednakoj primjeni Pravila nogometne igre prema svim reprezentacijama.

Upravo zbog nekoliko kontroverznih situacija koje su izazvale snažne reakcije diljem svijeta, među sucima, predstavnicima medija, nogometnim stručnjacima i širom javnošću, smatramo potrebnim obratiti Vam se kako bismo razjasnili okolnosti primjene Pravila nogometne igre i Fifinih protokola pri donošenju sudačkih odluka tijekom utakmice šesnaestine finala Svjetskog prvenstva između Hrvatske i Portugala, odigrane 2. srpnja 2026. u Torontu.

Tijekom drugog poluvremena te utakmice Hrvatskoj su poništena tri pogotka, sva nakon odgođenih odluka o zaleđu. Nadalje, nakon intervencije VAR-a Portugalu je dosuđen kazneni udarac koji je doveo do izjednačujućeg pogotka, premda se glavni sudac nalazio u neposrednoj blizini igrača, izravno je vidio sporni duel i nije ga smatrao dovoljnim za dosuđivanje kaznenog udarca. Slijedom toga, ta situacija nije predstavljala "ozbiljno propušten incident". S obzirom na to da je riječ o duelu kakav se rutinski viđa unutar kaznenog prostora tijekom gotovo svake utakmice, jednako smo uvjereni da se nije mogla razumno smatrati ni "jasnom i očitom pogreškom" suca. Drugim riječima, nije bio ispunjen nijedan od dvaju temeljnih kriterija za VAR pregled te prema VAR protokolu VAR nije imao ni pravo ni obvezu pozvati suca na pregled snimke uz teren. Posebno je kontroverzna bila odluka suca Espena Eskåsa da u 103. minuti poništi pogodak Joška Gvardiola zbog navodnog zaleđa Marija Pašalića. U službenom priopćenju Fife navedeno je da je "Connected Ball Technology, ugrađena u službenu loptu utakmice, registrirala dodir Igora Matanovića, što je omogućilo sucu da ispravno dosudi zaleđe i poništi pogodak Joška Gvardiola“.

Istodobno, u službenom objašnjenju pravila zaleđa na Fifinoj internetskoj stranici stoji:

"Kosa se smatra dijelom tijela samo ako utječe na kretanje ili putanju lopte. To je vjerojatno moguće samo u slučajevima značajnog kontakta s većom količinom kose, primjerice punđom na vrhu glave."

Stoga ostaje nejasno je li sudac poništio hrvatski pogodak isključivo zato što je Matanović možda dotaknuo loptu jednom vlasi kose ili zato što je zaključio da je takav dodir utjecao na kretanje ili putanju lopte, što se ni na koji način ne može zaključiti iz javno dostupnih snimaka.

Štoviše, sve dostupne snimke jasno pokazuju da lopta nakon prolaska pokraj Matanovićeve glave nije promijenila smjer, putanju, brzinu niti rotaciju. Drugim riječima, nije igrao loptom te stoga nije ni moglo biti govora o zaleđu. Smatramo u temelju pogrešnim da gotovo neprimjetna vibracija koju registrira senzor može odlučiti ishod utakmice ovakve važnosti.

Ne vjerujemo da nogometu, njegovim navijačima, igračima, sucima, duhu naše igre ili samoj Fifi koristi to da se tehnologiji vjeruje više nego onome što je jasno vidljivo ljudskom oku. Kao što pokazuju reakcije ljudi diljem svijeta, ne samo hrvatskih navijača, praktički nitko ne vjeruje da je Matanović dotaknuo loptu. Kada tehnologija pokušava uvjeriti javnost u suprotno, sasvim je razumljivo da mnogi takvu odluku nazivaju "očitom pljačkom" ili tvrde da "tehnologija uništava nogomet". Takve raširene negativne reakcije ne koriste ugledu Fife niti potiču povjerenje javnosti u tehnološke inovacije. To je posebno problematično jer čvrsto vjerujemo da tehnologija ima važnu i dobrodošlu ulogu u nogometu, ali ne na ovakav način.

Cijelu situaciju dodatno otežava sljedeće pitanje: ako su podaci senzora nedvojbeno potvrdili dodir, a VAR tim nesporno utvrdio postojanje zaleđa, zašto je sudac uopće bio pozvan pregledati situaciju na monitoru uz teren? U takvim okolnostima radilo bi se o isključivo činjeničnoj odluci koju VAR ima pravo donijeti samostalno. Suprotno tome, ako je sudac ipak bio pozvan na pregled, što je točno pregledavao? Koje su mu konkretne snimke omogućile zaključak da je Matanović dotaknuo loptu ili utjecao na njezino kretanje?

Nadalje, dostupna televizijska snimka jasno pokazuje, kroz prikaz podataka pri dnu ekrana, da se "vrh" koji označava navodni dodir pojavljuje znatno prije nego što lopta dolazi do hrvatskog napadača za kojeg se tvrdi da ju je dotaknuo. Takva snimka jednostavno se ne može smatrati dovoljno pouzdanim dokazom za donošenje odluke ovakve važnosti. Stoga molimo Fifu da Hrvatskom nogometnom savezu dostavi odgovarajuću snimku iz VAR sobe kako bismo mogli utvrditi zašto se taj "vrh" pojavljuje prije nego što je lopta uopće došla u blizinu Igora Matanovića.

U potpunosti smo svjesni da nikakvo naknadno tumačenje ovih događaja ne može promijeniti ishod utakmice protiv Portugala, reprezentacije koju poštujemo i kojoj čestitamo na plasmanu u osminu finala.

Međutim, s obzirom na to da nogometne utakmice, a osobito Svjetsko prvenstvo Fife, s golemom strašću i emocijama prati nekoliko milijardi ljudi diljem svijeta, smatramo da je nužno dodatno ojačati povjerenje u suđenje, posebno u pogledu kriterija i metoda primjene moderne tehnologije, kako se ona ne bi mogla pogrešno primjenjivati ili koristiti suprotno svojoj svrsi. Sve što se dogodilo tijekom ove utakmice, a osobito završna odluka o zaleđu, izazvalo je golemo nezadovoljstvo među nogometnim navijačima diljem svijeta, što šteti nogometu tijekom ovog povijesnog Svjetskog prvenstva.

Stoga smatramo primjerenim da Fifa provede temeljitu analizu svih spornih situacija s ove utakmice te pruži cjelovita objašnjenja sudačkih odluka koje su imale odlučujući utjecaj na ishod ovog susreta šesnaestine finala. Iako takva objašnjenja ne mogu vratiti hrvatskoj reprezentaciji priliku da tijekom izvanredne reprezentativne karijere Luke Modrića još jednom pokuša ostvariti veliki uspjeh na najvećoj nogometnoj pozornici, iskreno se nadamo da će se ubuduće spriječiti slične nepravedne i u svojoj biti nenogometne odluke, u kojima senzor postaje važniji od onoga što je vidljivo ljudskom oku, jasnijim protokolima i unaprijeđenim postupcima.

Nažalost, ovakve odluke izazivaju golemo razočaranje među nogometnim navijačima, od hrvatskih navijača na stadionu do ljubitelja nogometa, predstavnika medija, komentatora i šire javnosti diljem svijeta. Čvrsto vjerujemo da se takve situacije u budućnosti mogu izbjeći i upravo smo se zato odlučili obratiti Vama na ovaj način, potpuno svjesni da nijedno objašnjenje ne može ublažiti suze, tugu i razočaranje naših igrača i navijača.

U svjetlu svih navedenih okolnosti, s poštovanjem Vas molimo da pažljivo razmotrite pitanja i prijedloge koje smo iznijeli.“

VAR DOSJE, 4. NASTAVAK: HNS traži snimke iz VAR sobe – je li senzor zabilježio „dodir“ prije nego što je lopta stigla do Matanovića?

Hrvatska je prema analizi NetSI Sporta imala najvišu stopu nepovoljnih VAR intervencija na Svjetskom prvenstvu. HNS sada službeno traži izvornu snimku, komunikaciju sudaca i objašnjenje podatka koji je odlučio utakmicu protiv Portugala

U prethodnim nastavcima našeg serijala analizirali smo prvenstvo koje su obilježili Matanovićeva kosa, lopta u kabelu kamere, rastezljivi kriteriji VAR sobe i politički „oprost“ posljedica crvenog kartona američkom reprezentativcu. Sada više nije riječ samo o nezadovoljstvu navijača, komentarima bivših sudaca ili medijskim analizama.

Hrvatski nogometni savez otvorio je službeni institucionalni postupak.

Predsjednik HNS-a Marijan Kustić već je dan nakon ispadanja od Portugala uputio oštro pismo FIFA-i. Savez traži pristup komunikaciji između glavnog suca i VAR sobe, izvorne podatke senzora ugrađenog u loptu te odgovarajuću videosnimku na temelju koje je poništen pogodak Joška Gvardiola za 2:2.

Tehnički direktor HNS-a Stipe Pletikosa potvrdio je da odgovor FIFA-e nije stigao ni nekoliko dana nakon upućenog zahtjeva.

„Zauzeli smo službeni stav i odmah dan nakon incidenta u utakmici s Portugalom predsjednik Kustić uputio je oštro pismo FIFA-i, tražeći uvid u VAR komunikaciju oko tog famoznog čipa. Odgovor do dana današnjeg još nismo dobili. FIFA je prvi put prestala štititi nogomet.“

Pletikosa nije zaustavio kritiku na jednoj odluci. Upozorio je da su čipovi, obvezne hidracijske pauze i dugački prekidi toliko promijenili igru da FIFA, prema njegovoj ocjeni, više ne štiti nogomet kao igru, nego sustav kojim upravlja.

U javno dostupnim izvorima do 16. srpnja 2026. nije objavljen sadržajan odgovor FIFA-e na pitanja koja je postavio HNS.

Statistika nije dokaz krađe, ali pokazuje da Hrvatska nije samo „loše podnijela poraz“

HNS-ovo pismo dobilo je dodatnu težinu nakon objave analize istraživačke skupine NetSI Sport pri Sveučilištu Northeastern.

Hrvatska i Paragvaj imale su po tri VAR odluke povezane s prekršajima koje su završile protiv njih – najviše na prvenstvu. Kada se broj intervencija prilagodi broju počinjenih i izborenih prekršaja, Hrvatska se nalazi na samom dnu ljestvice, sa stopom od 6,5 nepovoljnih intervencija na 100 prekršaja. Iran je imao stopu od 5,4, a Katar 5,1. Na suprotnoj strani nalaze se Meksiko sa 7,8 i Argentina sa 6,7 povoljnih intervencija.

Ta statistika ne dokazuje da je postojala naredba da se Hrvatsku izbaci niti da su sve odluke bile pogrešne. Autori istraživanja to izričito naglašavaju. Podaci bilježe kada je VAR promijenio ili potvrdio odluku povezanu s prekršajem, ali ne presuđuju je li konačna odluka bila nogometno ispravna.

Međutim, podatak ruši pokušaj da se hrvatsko nezadovoljstvo odbaci kao emocionalna reakcija poraženih.

Hrvatska je doista bila reprezentacija s najnepovoljnijom stopom VAR intervencija. Istodobno je ispala nakon utakmice u kojoj je Portugalu naknadno dosuđen kazneni udarac, a Hrvatskoj su poništena tri pogotka, uključujući pogodak za izjednačenje u završnici.

Najvažnije pitanje nije je li čip nešto registrirao, nego što je registrirao

Connected Ball Technology koristi inercijski senzor smješten u središtu lopte. FIFA navodi da sustav podatke šalje u operacijsku sobu 500 puta u sekundi, što mu omogućuje vrlo precizno utvrđivanje trenutka kontakta s loptom. Video suci zatim moraju provjeriti automatski odabrani trenutak dodira i položaje igrača prije donošenja odluke.

Sama činjenica da je senzor zabilježio vibraciju, međutim, ne odgovara na sva pitanja.

Vibraciju može uzrokovati dodir igrača, ali i drugi fizički događaj: udar lopte u travnjak, deformacija njezine površine, unutarnje pomicanje senzora ili prethodni kontakt. Zato je presudno pravilno povezati elektronički „vrh“ s točnim trenutkom na videosnimci.

Upravo tu HNS iznosi možda najozbiljniju tvrdnju u cijelom pismu.

Savez navodi da televizijski prikaz podataka pokazuje kako se vrh koji označava navodni Matanovićev dodir pojavljuje prije nego što je lopta uopće stigla do njegove glave.

Ako je vremensko usklađivanje senzora i slike bilo pogrešno, tada FIFA nema samo problem s interpretacijom nogometnog pravila. Imala bi problem s pouzdanošću dokaza na kojem je zasnovana odluka o ispadanju jedne reprezentacije.

Tu tvrdnju trenutačno nije moguće neovisno potvrditi jer javnosti nisu dostupni izvorni vremenski podaci senzora, cjelovita snimka VAR sobe ni komunikacija sudaca. Upravo zato HNS traži njihovu dostavu.

FIFA-ino pravilo o kosi ide u prilog pitanjima HNS-a

Posebno je zanimljivo što se HNS u pismu ne poziva samo na vlastito tumačenje, nego i na objašnjenje koje je FIFA objavila na svojim stranicama o poluautomatskom određivanju zaleđa.

FIFA navodi da se kosa može smatrati relevantnom za dodir lopte samo ako stvarno utječe na njezino kretanje ili putanju. Kao primjer navodi se značajniji kontakt s većom količinom kose, poput punđe na vrhu glave.

Na dostupnim snimkama lopta nakon prolaska pokraj Matanovićeve glave ne mijenja vidljivo smjer, brzinu, putanju ni rotaciju.

To samo po sebi ne dokazuje da nikakvog fizičkog kontakta nije bilo. Vrlo lagan dodir ne mora uvijek proizvesti promjenu koju je moguće jasno uočiti standardnom televizijskom kamerom.

Ali stvara opravdano pitanje: je li senzor registrirao nogometno relevantan dodir ili samo mikroskopsku vibraciju bez ikakva utjecaja na akciju?

Nogometno pravilo ne bi smjelo postati natjecanje u tome može li uređaj registrirati događaj koji nije utjecao ni na loptu, ni na igrače, ni na ishod same akcije – sve dok taj uređaj nije uključen u poništenje pogotka.

Penal nakon Vlašićeva duela: je li prekršen temeljni prag VAR-a?

HNS je u pismu jednako oštro osporio kazneni udarac dosuđen Portugalu nakon duela Nikole Vlašića i Renata Veige.

Glavni sudac Espen Eskås bio je blizu događaja, imao je otvoren pogled i prvotno je odlučio pustiti igru. Tek nakon intervencije VAR sobe otišao je pred monitor i dosudio jedanaesterac.

IFAB-ov protokol propisuje da se odluka donesena na terenu može promijeniti samo kada snimka pokaže „jasnu i očitu pogrešku“ ili „ozbiljno propušten incident“. Sudac pritom mora donijeti početnu odluku kao da VAR ne postoji, a videopomoćnik smije samo preporučiti pregled.

Kontakt Vlašića i Veige postojao je. Hrvatski veznjak stavio je ruku oko suparnika.

Međutim, ostaje dvojba odgovara li način na koji je Veiga pao stvarnom intenzitetu držanja. Takvih se kontakata pri udarcima iz kuta događa više u gotovo svakom kaznenom prostoru.

Ako je riječ o situaciji koju je moguće razumno tumačiti i kao dopuštenu borbu i kao kažnjivo držanje, teško je objasniti zašto je početna odluka suca bila jasno i očito pogrešna.

Nikola Vlašić poslije je rekao da mu je sudac na terenu najprije kazao kako nije vidio ništa dovoljno za prekršaj, ali ga je zatim pozvala VAR soba. Upozorio je da bi se, prema takvom kriteriju, kazneni udarac mogao dosuditi nakon gotovo svakog kornera. Dostupna je videosnimka njegove izjave nakon utakmice.

Javno je dostupna i snimka samog duela, VAR pregleda i kaznenog udarca koji je realizirao Cristiano Ronaldo.

Zašto je sudac gledao činjenično zaleđe?

HNS postavlja još jedno važno procesno pitanje: ako je senzor nedvojbeno dokazao Matanovićev dodir, a položaj Pašalića zatim je bio činjenično zaleđe, zašto je glavni sudac pozvan pred monitor?

Kod činjeničnih odluka poput položaja igrača, mjesta prekršaja ili izlaska lopte izvan igrališta obično se primjenjuje „VAR-only“ pregled. To znači da VAR soba sucu prenosi činjenični zaključak, bez njegova odlaska pred monitor.

IFAB ipak dopušta da se i kod činjenične odluke provede pregled uz teren kada to pomaže upravljanju igračima ili javnom prihvaćanju posebno važne odluke u završnici utakmice. Zbog toga sam odlazak suca pred monitor ne dokazuje kršenje protokola.

Ali pitanje HNS-a i dalje ostaje potpuno legitimno: što je sudac ondje pregledavao?

Je li pregledavao trenutak Matanovićeva dodira?

Je li procjenjivao je li kosa utjecala na putanju lopte?

Je li pokušavao uskladiti vrh senzora s televizijskom slikom?

Ili je pred monitor otišao samo kako bi javno „prodao“ odluku koju je VAR soba već donijela?

Odgovor se nalazi u komunikaciji sudaca i snimci iz VAR sobe. FIFA tu dokumentaciju zasad nije objavila.

Dostupne videosnimke potvrđuju kontroverzu, ali ne mogu zamijeniti izvorni zapis VAR sobe

Na internetu postoji više snimki poništenog pogotka iz televizijskog prijenosa. Na njima se može analizirati položaj Pašalića, prolazak lopte pokraj Matanovićeve glave te graf senzora koji se pojavio tijekom pregleda.

Dostupna je i detaljnija videonaliza koja zastupa tvrdnju da Hrvatska nije smjela ostati bez pogotka.

Postoje i snimke s drukčijim zaključkom, prema kojima je čip registrirao lagani kontakt i time ponovno aktivirao zaleđe Pašalića.

Problem je što nijedna od tih videosnimki nije izvorni materijal iz VAR sobe.

Televizijski prijenos ne mora prikazivati isti kut, isti trenutak ni isti sinkronizirani podatak koji su vidjeli suci. Javnost ne zna je li graf prikazan u prijenosu bio vremenski usklađen sa slikom ili samo naknadno umetnut grafički prikaz.

Zato HNS-ov zahtjev nije pokušaj naknadnog promjenjivanja rezultata. Savez izričito priznaje da se ishod utakmice neće promijeniti.

Zahtjev je usmjeren na nešto važnije: utvrđivanje je li tehnologija korištena ispravno i može li joj se vjerovati u budućim utakmicama.

FIFA nakon ovoga nema opravdanje za šutnju

Hrvatska nema pravni mehanizam kojim bi mogla vratiti utakmicu protiv Portugala. IFAB-ov protokol izričito navodi da utakmica u načelu ne postaje nevažeća ni zbog pogrešne VAR odluke, odluke da se događaj ne pregleda ili tehnološkog kvara.

Ali FIFA ima obvezu zaštititi vjerodostojnost natjecanja.

HNS ne traži da mu se vjeruje na riječ. Traži dokaz:

izvornu snimku VAR sobe, komunikaciju službenih osoba, sinkronizirane podatke senzora i objašnjenje zašto se elektronički vrh pojavljuje prije navodnog dodira.

Ako FIFA posjeduje jasan i vremenski usklađen dokaz da je Matanović nogometno relevantno dodirnuo loptu, njegova objava trebala bi biti najjednostavniji način da se rasprava završi.

Ako ga ne objavi, sumnja neće nestati. Samo će postati veća.

Posebno nakon što statistika NetSI Sporta pokazuje da je Hrvatska imala najnepovoljniju stopu VAR intervencija na prvenstvu. Ta brojka ne potvrđuje zavjeru, ali potvrđuje da hrvatski slučaj nije moguće svesti na jednu ljutitu reakciju nakon poraza.

FIFA nakon ovoga nema opravdanje za šutnju.

HNS ne traži milost, nego dokaz

Najvažnija vrijednost ovoga pisma nije u njegovoj oštrini, nego u preciznosti zahtjeva.

HNS ne traži da FIFA retroaktivno proglasi Hrvatsku pobjednikom. Ne traži ponavljanje utakmice. Čestita Portugalu na prolasku i priznaje da se rezultat neće promijeniti.

Traži nešto što bi u tehnološki vođenom nogometu moralo biti potpuno normalno: dokaz na temelju kojeg je donesena presudna odluka.

Ako senzor odlučuje o pogotku, podaci senzora moraju biti provjerljivi.

Ako VAR soba preuzima odluku od suca, njezina komunikacija mora biti dostupna barem savezima koji su tom odlukom izravno pogođeni.

Ako se javnosti kaže da je lopta dodirnuta, mora se pokazati trenutak dodira, a ne samo graf koji se možda pojavljuje prije nego što lopta dolazi do igrača.

FIFA je tehnologiju uvela pod obećanjem veće pravednosti i transparentnosti. Sada ima priliku dokazati da to nisu bile samo reklamne riječi.

Objavi li snimku i podatke, FIFA može obraniti svoj sustav. Nastavi li šutjeti, potvrdit će najgoru sumnju – da čip nije uveden kako bi javnosti pokazao istinu, nego kako bi odluci iz VAR sobe dao privid nepogrešivosti.

Mogu postaviti praćenje FIFA-ina odgovora HNS-u i javiti čim bude objavljen.