Na Mundijalu su u igri milijarde, ali najveći je dobitnik uvijek jedan
Svjetsko nogometno prvenstvo nije samo najveći sportski događaj na planetu nego i golemi poslovni projekt vrijedan milijarde dolara. Dok se troškovi i rizici često raspoređuju među državama domaćinima, lokalnim zajednicama i medijskim partnerima, najveći financijski dobitnik gotovo uvijek ostaje isti – FIFA.
Tijekom sljedećih pet tjedana utakmice Svjetskog prvenstva na stadionima bi trebalo pratiti oko šest milijuna navijača, dok FIFA procjenjuje da će prijenose putem televizije i digitalnih platformi gledati čak šest milijardi ljudi diljem svijeta. Takva globalna pozornost sa sobom nosi i golema poslovna očekivanja za tvrtke povezane s turnirom, piše Deutsche Welle.
Navijači će trošiti novac na smještaj, ugostiteljske usluge i prijevoz, zrakoplovne kompanije očekuju povećanu potražnju, a proizvođači sportske opreme računaju na rast prodaje dresova i suvenira. Ipak, od milijunske publike i nezapamćene medijske izloženosti najviše profitira sama FIFA.
Krovna svjetska nogometna organizacija ima gotovo potpunu kontrolu nad planiranjem i organizacijom turnira, piše za Deutsche Welle Anne-Catherine Beck. A takva kontrola donosi i goleme prihode.
„FIFA je gospodarski pobjednik turnira“, kaže Florian Pfeffel, profesor sportskog menadžmenta na visokoj školi accadis u Bad Homburgu. FIFA je za aktualni četverogodišnji ciklus Svjetskog prvenstva, koji je započeo 2023., postavila cilj od 13 milijardi dolara prihoda. To je osjetno više nego nakon prvenstva u Kataru, kada je ostvarila između sedam i osam milijardi dolara prihoda.
Dio tog rasta rezultat je i rekordno visokih cijena ulaznica. Za prvu utakmicu turnira u SAD-u navijači su morali izdvojiti oko 850 eura. Istodobno, FIFA je prvi put povećala broj sudionika s 32 na 48 reprezentacija, čime se broj utakmica povećava sa 64 na čak 104.
Više reprezentacija znači više utakmica, više televizijskih prijenosa, više oglasnog prostora i više prodanih ulaznica. Dok igrači i izbornici upozoravaju na sve veće opterećenje kalendara, za FIFA-u to znači dodatni rast prihoda.
Ipak, najveći dio novca dolazi iz drugog izvora.
„Ako pogledamo prihode ostvarene između 2019. i 2022. godine, nešto više od polovice dolazi od televizijskih prava, gotovo 30 posto od sponzorstava, oko deset posto od prodaje ulaznica, dok ostatak otpada na druge izvore“, objašnjava Pfeffel.
Tvoj rizik, moj profit
Najvrjedniji proizvod koji FIFA prodaje nisu ulaznice, nego prava prijenosa. Televizijske kuće i streaming platforme poput Comcastea, MagentaTV-a i DAZN-a ulažu milijarde kako bi osigurale ekskluzivno emitiranje utakmica, nadajući se rastu pretplatnika i prihodima od oglašavanja.
Koliko točno plaćaju za ta prava nije poznato ni stručnjacima. Za razliku od, primjerice, televizijskih prava za Bundesligu, FIFA ih ne prodaje putem javnih dražbi, nego kroz izravne pregovore s odabranim partnerima.
Hoće li se takva ulaganja isplatiti medijskim kućama ovisi o nizu čimbenika, kaže Pfeffel.
„Sve ovisi o zemlji, paketu prava, ali i uspjehu vlastite reprezentacije. Što reprezentacija dalje dogura na turniru, interes publike raste, a gledatelji su spremniji ugovarati dodatne pretplate i pratiti više sadržaja“, ističe.
Dobit nije jednako raspoređena
Dok FIFA i pojedini medijski partneri ostvaruju goleme prihode, znatan dio troškova ostaje na državama domaćinima i lokalnim zajednicama.
Izgradnja i obnova stadiona, prometna infrastruktura, sigurnosne mjere i organizacija turnira često se financiraju javnim novcem. Kritičari već godinama upozoravaju da konačni troškovi nerijetko nadmašuju ekonomske koristi te da najveći teret na kraju snose porezni obveznici.
Organizatori velikih sportskih događaja redovito naglašavaju njihov pozitivan utjecaj na gospodarstvo, no stručnjaci upozoravaju da su stvarni učinci često znatno skromniji od službenih procjena.
Prema procjenama FIFA-e i Svjetske trgovinske organizacije, petotjedni turnir mogao bi američkom gospodarstvu donijeti oko 17 milijardi dolara dodatne gospodarske aktivnosti.
No Christoph Breuer, profesor sportskog menadžmenta na Njemačkoj visokoj školi za sport u Kölnu, smatra da je taj učinak na razini cijelog gospodarstva gotovo neprimjetan.
„Čak i ako se ostvari svih 17 milijardi dolara, taj će se učinak teško moći mjeriti“, kaže Breuer.
S obzirom na to da američki bruto domaći proizvod iznosi oko 30 bilijuna dolara, prihod povezan sa Svjetskim prvenstvom predstavljao bi tek oko 0,05 posto ukupnog gospodarstva.
Koristi će svakako imati 11 američkih gradova domaćina, kao i pojedine tvrtke iz sektora turizma, prijevoza i medija. No na nacionalnoj razini učinak će ostati ograničen.
U tom smislu Svjetsko prvenstvo podsjeća na samo nogometno natjecanje. Postoji mnogo sudionika, ali samo jedan veliki pobjednik. Razlika je u tome što se izvan terena pobjednik gotovo nikada ne mijenja – to je FIFA.
Izvor:Deutsche Welle
