Američko-iranski pregovori u Švicarskoj počinju u sjeni napetosti oko Hormuškog tjesnaca i Libanona

Visoko iransko izaslanstvo stiglo je u subotu u švicarski Bürgenstock gdje bi trebali započeti mirovni pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama, izvijestili su iranski državni mediji. Istodobno je američki potpredsjednik JD Vance napustio Washington i uputio se prema Švicarskoj na razgovore za koje je Pakistan najavio da počinju u nedjelju.

Vance je u nedjelju rano ujutro doputovao u Švicarsku. On i njegova supruga sletjeli su u zračnu bazu Emmen pokraj Luzerna u 5:59 sati, potvrdio je njegov glasnogovornik.

Iransko izaslanstvo predvodi glavni pregovarač Mohammad Baqer Qalibaf, a među članovima delegacije nalaze se ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi te više visokih dužnosnika zaduženih za sigurnost, energetiku i monetarnu politiku.

Pregovori će se održavati uz pojačane sigurnosne mjere u odmaralištu Bürgenstock, a uz američke i iranske predstavnike sudjelovat će i regionalni posrednici, među kojima su Katar i Pakistan.

Fokus razgovora: nuklearni program i regionalna sigurnost

Razgovori dolaze nakon privremenog sporazuma koji su u srijedu potpisali američki predsjednik Donald Trump i iranski predsjednik Masud Pezeškijan s ciljem okončanja gotovo četveromjesečnog sukoba.

Predviđeno je da pregovarački proces traje tijekom obnovljivog razdoblja od 60 dana, a ključne teme uključuju iranski nuklearni program, sigurnost plovidbe Hormuškim tjesnacem te provedbu primirja u Libanonu.

JD Vance prije polaska u Švicarsku izrazio je oprezni optimizam.

"Nadam se da ćemo postići napredak po pitanju nuklearnog programa i prekida vatre u Libanonu. To su dvije glavne točke na koje mislim da ćemo se usredotočiti", rekao je.

Dodao je kako očekuje da će razgovori trajati nekoliko dana, iako će osobno u Švicarskoj ostati tek "dan ili dva".

Hormuški tjesnac u središtu novog spora

Još prije početka pregovora pojavile su se ozbiljne napetosti vezane uz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i plina.

Iranski Središnji stožer Khatam al-Anbiya objavio je da će Hormuški tjesnac biti zatvoren za pomorski promet zbog, kako tvrdi, kršenja sporazuma o prekidu vatre od strane SAD-a i Izraela.

Prema priopćenju iranskog vojnog vrha, zatvaranje tjesnaca predstavlja "prvi korak" odgovora na navodna kršenja preuzetih obveza, uz upozorenje da bi mogle uslijediti i dodatne mjere ukoliko se, kako navode, "agresija" nastavi.

Američka vojska odbacila je te tvrdnje.

"Iran ne kontrolira Hormuški tjesnac", izjavio je za Reuters glasnogovornik američkog Središnjeg zapovjedništva, kapetan fregate Tim Hawkins.

"Promet se nastavlja odvijati, a američke snage prate situaciju kako bi osigurale da tako i ostane."

Američko Središnje zapovjedništvo priopćilo je kako je samo tijekom subote kroz Hormuz prošlo 55 trgovačkih brodova koji su prevozili više od 17 milijuna barela nafte za svjetska tržišta.

Ponovno otvaranje i slobodna plovidba Hormuškim tjesnacem jedna su od ključnih odredbi američko-iranskog memoranduma o razumijevanju.

Teheran i Washington razmjenjuju optužbe

Uoči početka pregovora dvije strane razmijenile su optužbe oko provedbe privremenog sporazuma.

Mohammad Mokhber, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Mojtabe Hameneija, optužio je Washington da ne provodi prvu točku sporazuma od 14 točaka, koja predviđa prekid vatre "na svim frontama", uključujući i Libanon.

Istodobno je Iranska revolucionarna garda upozorila da bi brodovi koji se približe Hormuškom tjesnacu mogli biti izloženi opasnosti, pozivajući se na izraelske operacije u Libanonu i navodna američka kršenja preuzetih obveza.

S druge strane, Washington inzistira da je pomorski promet nesmetan te da američke snage osiguravaju slobodu plovidbe.

Govoreći o situaciji, JD Vance izjavio je kako nije vidio dokaze da je Hormuški tjesnac zatvoren.

"Nadam se da ćemo postići napredak u nuklearnom pitanju i pitanju prekida vatre u Libanonu", poručio je prije odlaska u Švicarsku.

Trump upozorava na moguće nove mjere

Američki predsjednik Donald Trump dodatno je podignuo političke tenzije izjavom da bi Washington mogao uvesti naplatu prolaza kroz Hormuški tjesnac ako pregovori propadnu nakon planiranog 60-dnevnog primirja.

"Neće biti nikakve naplate prolaza kroz Hormuški tjesnac tijekom 60-dnevnog primirja, a ni nakon toga, osim ako je ne uvedu Sjedinjene Države, ako se ne postigne dogovor, za usluge pružene kao anđeo čuvar zemalja Bliskog istoka i radi nadoknade prošlih, sadašnjih i budućih troškova", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Libanonsko primirje pod znakom pitanja

Jedna od ključnih tema pregovora bit će i stanje u Libanonu, gdje se situacija dodatno zakomplicirala nakon nastavka sukoba unatoč najavljenom prekidu vatre.

Libanonska Civilna zaštita priopćila je da je u subotu u izraelskim napadima poginulo 20 osoba, svega nekoliko sati nakon stupanja primirja na snagu.

Izrael je poručio kako nije strana američko-iranskog sporazuma te da će zadržati svoje snage na dijelovima libanonskog teritorija koje trenutačno kontrolira.

Proiranska militantna skupina odgovorila je kako Izraelu neće dopustiti "slobodu kretanja" u Libanonu.

U priopćenju izraelske vojske navodi se da je država predana prekidu vatre, ali da će nastaviti djelovati protiv svake prijetnje Izraelu i njegovim snagama.

Prema navodima televizije Channel 12, premijer Benjamin Netanyahu i ministar obrane Israel Katz naredili su vojsci obustavu vatre, ali ne i povlačenje iz zauzetih područja.

Libanonsko ministarstvo zdravstva navodi da je od 2. ožujka u izraelskim napadima poginulo 4.057 osoba, među kojima su žene, djeca i medicinsko osoblje. Izraelske vlasti istodobno tvrde da su u sukobima s Hezbolahom izgubile najmanje 32 vojnika i četiri civila.

Diplomatski test s neizvjesnim ishodom

Dolazak izaslanstava u Bürgenstock označava početak jednog od najvažnijih diplomatskih procesa na Bliskom istoku posljednjih mjeseci. Međutim, već prvi sati uoči pregovora pokazali su koliko su odnosi između Teherana i Washingtona opterećeni međusobnim nepovjerenjem, različitim tumačenjima sporazuma i nastavkom regionalnih sukoba.

U takvim okolnostima pregovori u Švicarskoj predstavljaju ključan test može li diplomacija održati postignuto primirje ili će nove napetosti ponovno dovesti do eskalacije krize u regiji.