Andrej Klepač više nije glavni ekonomist VEB.RF-a nakon upozorenja o stanju ruskog gospodarstva
Ruska državna razvojna korporacija potvrdila je da Klepač više nije na dužnosti koju je obnašao od 2014. godine. Medijski izvori njegov odlazak povezuju s izjavama u kojima je upozorio da Rusija zaostaje u tehnološkoj i gospodarskoj konkurenciji te da bi se mogla suočiti s društvenom krizom.

Andrej Klepač više nije glavni ekonomist ruske državne razvojne korporacije VEB.RF. Informaciju o njegovu odlasku potvrdila je i sama korporacija, navodeći da je kandidat za novog glavnog ekonomista već izabran i da će uskoro biti imenovan. Razlog prestanka Klepačeva mandata VEB.RF nije službeno objavio, piše Dnevno.hr.
Klepačev odlazak uslijedio je nakon što su ruski i strani mediji ponovno prenijeli dijelove njegova izlaganja održanog 21. svibnja na sjednici Nikitskog kluba u Moskvi. Tamo je govorio o ruskom gospodarstvu, posljedicama dugotrajnog rata i sankcija te sposobnosti Rusije da gospodarski izdrži dugotrajno sučeljavanje sa Zapadom. Nikitski klub na svojim je stranicama potvrdio datum skupa, temu rasprave i Klepačev nastup u svojstvu glavnog ekonomista VEB.RF-a.
Izjave iz svibnja ponovno dospjele u javnost
Klepač je u svom izlaganju odbacio očekivanja da će se ukrajinsko gospodarstvo jednostavno urušiti pod teretom rata. Naglasio je da je Ukrajina pretrpjela veliko razaranje i demografske posljedice, ali da njezino gospodarstvo nastavlja funkcionirati uz snažnu financijsku pomoć zapadnih država.
Govoreći o dugotrajnom gospodarskom iscrpljivanju, rekao je: „U ovom ratu iscrpljivanja nećemo pobijediti u konkurenciji.“ U nastavku je upozorio da troškovi za Rusiju rastu te da zemlja, prema njegovoj procjeni, gubi dio tehnološke i gospodarske utakmice sa Sjedinjenim Državama i Kinom, a u pojedinim područjima i s Ukrajinom.
Njegova procjena, međutim, nije bila da će rusko gospodarstvo uskoro propasti. Naprotiv, Klepač je izričito govorio da će gospodarstvo izdržati i da ne očekuje raspad Rusije. Problem je vidio u postupnom povećavanju zaostatka, rastu nejednakosti i mogućnosti da gospodarski pritisci prerastu u društvenu krizu.
Prema podacima koje je iznio, nakon visokih stopa gospodarskog rasta 2023. i 2024. godine ruski se rast usporio tijekom 2025., a Klepač je procijenio da rast BDP-a u 2027. neće premašiti između jedan i 1,5 posto. U slučaju nastavka rata, sankcija te restriktivne monetarne i proračunske politike, smatrao je da bi Rusiji bilo teško ostvarivati godišnje stope rasta veće od dva do 2,5 posto.
Odlazak potvrđen, razlog nije službeno objavljen
Prvu informaciju da je Klepač smijenjen objavio je ruski neovisni medij The Bell, pozivajući se na dvije osobe koje ga poznaju. Jedan njihov izvor ustvrdio je da je predsjednik VEB.RF-a Igor Šuvalov donio odluku nakon poziva „odozgo“, dok je drugi odlazak povezao upravo s Klepačevim svibanjskim nastupom. Taj dio priče nije službeno potvrđen.
Kasnije je VEB.RF potvrdio da Klepač više nije glavni ekonomist korporacije, ali nije objavio razloge njegova odlaska. Sam Klepač također je potvrdio prestanak rada na toj dužnosti u razgovoru za Forbes, ne navodeći zbog čega odlazi.
Ruski list Vedomosti, pozivajući se na vlastite izvore, također je odlazak povezao s Klepačevim javnim procjenama gospodarskog i političkog stanja u zemlji. Izvor blizak VEB.RF-u pritom je naglasio da su Klepačeve javne ocjene bile njegovi osobni stavovi i da ih ne treba poistovjećivati sa službenim stajalištima državne korporacije.
Dvanaest godina na mjestu glavnog ekonomista
Klepač je u VEB stigao 2014. godine, nakon deset godina provedenih u ruskom Ministarstvu gospodarskog razvoja. Od 2004. vodio je odjel za makroekonomske prognoze, a od 2008. do 2014. bio je zamjenik ministra gospodarskog razvoja. Funkciju glavnog ekonomista VEB-a, odnosno poslije VEB.RF-a, obnašao je 12 godina.
Njegov odlazak sada je potvrđena činjenica. Ono što i dalje nije službeno potvrđeno jest tvrdnja da je neposredni razlog bila svibanjska analiza u kojoj je otvoreno govorio o gospodarskom i tehnološkom zaostajanju Rusije te mogućnosti buduće društvene krize.
Autor: K.F./PHB




