Češki predsjednik pozvao NATO da “pokaže zube” Rusiji: “Moskva razumije samo jezik sile”

Govoreći u Pragu, Pavel je poručio da NATO mora reagirati “dovoljno odlučno, pa čak i asimetrično” kako bi zaustavio sve učestalije ruske provokacije. Među mogućim mjerama spomenuo je obaranje letjelica koje krše zračni prostor članica Saveza, isključivanje ruskih banaka iz međunarodnog financijskog sustava te napade na rusku internetsku i satelitsku infrastrukturu.

“Moskva razumije uglavnom jezik sile, posebno kada je popraćen konkretnim djelovanjem”, rekao je Pavel, umirovljeni general i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, koji se smatra jednim od sigurnosno najiskusnijih europskih čelnika.

Podsjetio je da je Rusija nakon aneksije Krima 2014. godine razvila taktiku provociranja NATO-a bez izravnog prelaska praga koji bi aktivirao članak 5. saveza, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

“Kada sam ruske vojne dužnosnike pitao zašto izvode opasne prelete i provokacije iznad brodova u Baltičkom i Crnom moru, odgovorili su mi: ‘Zato što možemo’. Upravo takvo ponašanje predugo toleriramo”, izjavio je Pavel.

Njegove izjave dolaze nakon niza sigurnosnih incidenata na Baltiku. Ovog tjedna NATO je oborio bespilotnu letjelicu iznad Estonije, dok su slični slučajevi zabilježeni i u Latviji te Litvi. Pretpostavlja se da se uglavnom radilo o ukrajinskim dronovima koji su tijekom napada na Rusiju ometeni elektroničkim ratovanjem i preusmjereni prema teritoriju NATO-a.

Pavel upozorava kako najveća opasnost nije otvoreni rat, već kontinuirane provokacije “ispod praga članka 5.” koje bi mogle izazvati podjele unutar Saveza i oslabiti njegovu sposobnost reakcije.

“Ako se kršenja zračnog prostora nastave, NATO će morati razmotriti obaranje i bespilotnih i pilotiranih letjelica”, rekao je češki predsjednik.

Kao dodatne mogućnosti naveo je i “asimetrične mjere” koje ne bi uključivale ljudske žrtve, ali bi Rusiji poslale jasnu poruku. Spomenuo je mogućnost prekida internetskih i satelitskih usluga te financijsku izolaciju Rusije.

Pavel je pritom izrazio nezadovoljstvo zbog, kako kaže, nedostatka odlučnosti Sjedinjenih Država u nastavku pritiska na Moskvu, iako je izbjegao izravno kritizirati Donald Trump. Ranije je za češke medije izjavio da je Trump “u nekoliko tjedana učinio više za slabljenje vjerodostojnosti NATO-a nego Vladimir Putin u mnogo godina”, no sada nije želio dodatno komentirati tu izjavu.

Istodobno je kritizirao i Europsku uniju zbog, kako tvrdi, nepostojanja jasne strategije prema Rusiji i budućem sigurnosnom poretku u Europi.

“Europa prečesto čeka što će odlučiti Washington. Ako sami ne ponudimo rješenja, djelujemo slabo i dezorijentirano”, upozorio je.

Pavel smatra da je najbolji trenutak za snažniji pritisak na Rusiju bio prošle godine, ali da su globalne krize, uključujući američko-izraelski sukob s Iranom, Moskvi pomogle kroz rast prihoda od nafte.

Unatoč tome, uvjeren je da je Rusija i dalje pod velikim pritiskom te da bi Europa i SAD trebali pojačati sankcije kako bi Kremlj prisilili na pregovore o miru u Ukrajini.

“Ako Rusija želi ukidanje sankcija i razgovore o europskoj sigurnosti, uvjet mora biti jasan – prekid vatre i početak ozbiljnih mirovnih pregovora o Ukrajini”, zaključio je Pavel.