Četiri puta godišnje uvježbavaju nuklearni napad na Rusiju: Francuska otkrila detalje tajne operacije 'Poker'

Detalje operacije 'Poker' u rijetkom je razgovoru s trima medijima otkrio general Stéphane Virem, zapovjednik francuskih strateških zračnih snaga, piše Politico.

U središtu tih priprema nalazi se pitanje mogu li francuski borbeni zrakoplovi, naoružani krstarećim projektilima s nuklearnim bojevim glavama, proći kroz obranu protivnika. Dronovi, radari i raketni sustavi brzo napreduju, pa Francuska nastoji prilagoditi opremu i taktiku kako bi njezino nuklearno odvraćanje ostalo vjerodostojno.

'Jasno je da naši suparnici danas ne djeluju kao prije deset godina, a uostalom, ne djelujemo ni mi. Svi napreduju i prate jedni druge', rekao je Virem.

Jedina nuklearna sila u EU-u

Objasnio je da se u scenarije operacije uključuju nove taktike i oprema, od zrakoplova koji nose oružje do sustava za otkrivanje, protuzračne obrane i satelita. 'Tehnološke inovacije odvijaju se vrtoglavom brzinom u svim područjima. Moramo se prilagoditi tom tempu kako bismo pronašli način da im se suprotstavimo; uvijek je to borba mača protiv štita', rekao je.

Nuklearno oružje odavno je jedan od temelja francuske obrambene strategije. Ruska invazija na Ukrajinu, učestale nuklearne prijetnje Kremlja i rastuće sumnje u američku predanost europskoj sigurnosti dodatno su povećale njegovu važnost.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ožujku je najavio povećanje broja nuklearnih bojevih glava. Francuska od tada više ne objavljuje koliko ih ima, u skladu s pristupom koji Macron naziva 'strateškom neizvjesnošću'. Él Pariz navodi i da francuski 'vitalni interesi' imaju jaku europsku dimenziju. To znači da bi napad na Europu mogao izazvati francuski odgovor, no okolnosti u kojima bi Francuska upotrijebila nuklearno oružje namjerno ostaju neodređene.

Macron je kao predsjednik jedine nuklearne sile u Europskoj uniji pokrenuo razgovore s nekoliko europskih država o nuklearnoj suradnji. Prema Politicu, među zainteresiranima su Njemačka, Švedska, Finska i Poljska, koje bi s vremenom mogle sudjelovati i u operacijama 'Poker'.

Predsjednički izbori u Francuskoj iduće godine mogli bi, međutim, promijeniti uvjete te suradnje. Marine Le Pen poručila je da bi europske države morale kupovati francusku vojnu opremu ako žele zaštitu francuskog nuklearnog odvraćanja.

André Leblanc, stručnjak za obranu i sigurnost instituta Montaigne, smatra da je ključno pitanje koliko je takva zaštita uvjerljiva kada se odnosi na interese izvan Francuske. 'Jedino relevantno pitanje trebalo bi biti: Je li francusko nuklearno odvraćanje koje obuhvaća vitalne interese drugih država vjerodostojno?' upitao je.

'Budući da francuske nuklearne snage nikada nisu upotrijebljene, njihova vjerodostojnost osobito počiva na dosljednosti strateških poruka koje se dugoročno šalju postojano i odmjereno', dodao je.

Rusija sve pomno prati

Rusija prati francuske poteze. Kremlj je prošlog tjedna francusko pokusno lansiranje projektila koji može nositi nuklearnu bojevu glavu s podmornice, kojem je osobno prisustvovao Macron, opisao kao dio strategije koja vodi u 'slijepu ulicu'. Francuska nastoji svoje sposobnosti učiniti vidljivijima i saveznicima i suparnicima.

'Naša je misija probiti protivničku obranu kako bismo predsjedniku, ali i suparniku, zajamčili da ćemo mu, ako ugrozi naše vitalne interese, nanijeti neprihvatljivu štetu', rekao je general. Takve poruke dolaze u vrijeme upozorenja ministara obrane članica NATO-a, generala i vojnih analitičara da bi Rusija do kraja desetljeća mogla napasti neku članicu Saveza.

Virem je otkrio da francusko zrakoplovstvo nakon operacije analizira rezultate simuliranih lansiranja nuklearnog krstarećeg projektila ASMPA-R. Tijekom operacije ne lansira se stvarni projektil. Posade procjenjuju i gubitke koje bi francuske snage mogle pretrpjeti pri probijanju protivničke protuzračne obrane.

Status 'stvarne operacije'

General je objasnio da 'Poker' ima status 'stvarne operacije', zbog čega ne podliježe svim mirnodopskim pravilima koja vrijede za uobičajene vojne vježbe. To mu, kako kaže, daje više prostora za zahtjevnije scenarije, osobito kada je riječ o sigurnosnim pravilima za letove iznad uzburkanog mora i trajanju dužnosti posada. 'Naša je obuka usmjerena na scenarije vrlo visokog intenziteta u otežanim uvjetima, uz kemijske, biološke, radiološke ili nuklearne prijetnje i napade na nacionalni teritorij', rekao je.

Francuska provodi velik program modernizacije zračne i pomorske komponente nuklearnog odvraćanja. Unatoč pritisku na javne financije, prijedlog proračuna za 2027. predviđa 63,4 milijarde eura za obranu, u usporedbi s oko 57 milijardi ove godine. defense.gouv.fr Prema Politicu, približno 12 posto tog iznosa namijenjeno je nuklearnom odvraćanju.

Macron je prošle godine najavio ponovno otvaranje četvrte zrakoplovne baze za nuklearne misije u Luxeuilu, manje od 100 kilometara od njemačke granice. Ona će se pridružiti postojećim bazama u Istresu, Avordu i Saint-Dizieru. Do 2035. u Luxeuilu bi trebale biti smještene dvije eskadrile borbenih zrakoplova Rafale u inačici F5, opremljenih projektilima ASN4G, budućim francuskim hipersoničnim krstarećim projektilima s nuklearnim bojevim glavama.

Strateške zračne snage razvijaju i sustave dronova te obrane od njih, uz svijest da bi zbog brzine tehnološkog napretka oprema uskoro mogla zastarjeti. 'Pogledajte što se danas događa u Ukrajini. Pojavljuju se novi dronovi, a borba protiv njih odvija se u vrlo kratkim razdobljima. Za nas je potpuno isto. Moramo se više prilagoditi, rekao je Virem. 'Moramo prihvatiti da sustavi koje testiramo i uvodimo nakon godinu dana možda više neće biti potpuno aktualni te da ih redovito zamjenjujemo', dodao je.

Prema njegovim riječima, noviji sukobi pokazuju i važnost raketa zrak-zrak većeg dometa, sposobnosti suzbijanja protivničke protuzračne obrane te borbenih dronova koji djeluju zajedno s drugim letjelicama.

Još jedan izazov predstavlja broj borbenih zrakoplova. Virem smatra da bi francuskom zrakoplovstvu s vremenom moglo trebati njih 230, u odnosu na približno 185 koliko ih ima danas. Rafalei sposobni za nuklearne misije koriste se i za konvencionalne zadaće.

To je pitanje, kaže, više puta otvorio načelnik francuskog ratnog zrakoplovstva i svemirskih snaga, general Jérôme Bellanger. Ipak, Macronovo obećanje o proširenju zrakoplovstva nije ušlo u posljednji zakon o vojnom planiranju, usvojen prošlog ljeta. Virem naglašava da gospodarske poteškoće neće ugroziti francuske nuklearne sposobnosti. 'Apsolutni prioritet, srž svega, jest nuklearno odvraćanje… Pri odlučivanju o kompromisima uvijek, uvijek se daje prednost odvraćanju', zaključio je.