Svijet

El Niño službeno započeo: Znanstvenici upozoravaju na mogućnost jednog od najsnažnijih događaja u povijesti

Američki stručnjaci potvrdili su početak El Niña u Tihom oceanu, a najnovije prognoze upućuju na mogućnost razvoja iznimno snažnog fenomena koji bi mogao dodatno podići globalne temperature i izazvati ozbiljne vremenske poremećaje diljem svijeta.

Podijeli:
El Nino
El Nino Foto: unilad.com

El Niño, prirodni klimatski fenomen koji nastaje u Tihom oceanu i utječe na rast globalnih temperatura, službeno je započeo, objavili su američki znanstvenici.

Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) priopćila je da su u tropskom dijelu Tihog oceana ispunjeni uvjeti za pojavu El Niña nakon što su temperature površine mora tijekom posljednjih mjeseci značajno porasle. Brojne prognoze ukazuju na mogućnost da se ovaj fenomen razvije u takozvani „super El Niño“, a pojedini stručnjaci ne isključuju mogućnost da postane jedan od najsnažnijih otkad se vodi evidencija.

U kombinaciji s dugotrajnim zagrijavanjem planeta uzrokovanim ljudskim djelovanjem, El Niño bi mogao pridonijeti novim temperaturnim rekordima, osobito tijekom 2027. godine. Posljedice bi se mogle odraziti na vremenske prilike, opskrbu hranom i gospodarstva diljem svijeta.

Objava NOAA-e nije iznenadila stručnjake jer se dolazak toplije faze klimatskog ciklusa očekivao nakon završetka hladnijeg fenomena La Niña ranije ove godine. Temperature površine mora u središnjem i tropskom dijelu Pacifika sada su premašile prag od 0,5 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka, što američki znanstvenici koriste kao kriterij za proglašenje El Niña.

„Uvjeti El Niña razvili su se tijekom proteklog mjeseca, što potvrđuju iznadprosječne temperature površine mora (SST) u središnjem i istočnom ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana“, priopćila je agencija.

NOAA je zabilježila i promjene u obrascima vjetrova iznad ekvatorijalnog Pacifika, što pokazuje da atmosfera sada reagira na zagrijani ocean, a ne da se more zagrijava neovisno o atmosferskim procesima.

Posebnu pozornost istraživača privukla je visoka razina sigurnosti koju računalni modeli već sada pokazuju u procjenama buduće snage ovog događaja, navodi BBC.

Prognoze upućuju na vrlo snažan razvoj fenomena

Snaga El Niña određuje se prema odstupanju temperature površine mora od prosjeka u ključnom području Tihog oceana. Snažnim događajem smatra se onaj u kojem temperature prelaze prosjek za više od 1,5 Celzijevih stupnjeva, dok se vrlo snažnim smatra fenomen koji prelazi granicu od 2 Celzijeva stupnja.

Prema NOAA-inoj prognozi objavljenoj u lipnju, „postoji 63-postotna vjerojatnost vrlo snažnog El Niña tijekom razdoblja studeni–siječanj, koji bi se svrstao među najveće El Niño događaje zabilježene od 1950. godine“.

Tri najsnažnija takva događaja od sredine prošlog stoljeća zabilježena su tijekom razdoblja 1982./83., 1997./98. i 2015./16.

Pojedini američki i europski modeli, uključujući prognoze Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), predviđaju da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle dosegnuti i više od tri Celzijeva stupnja iznad prosjeka.

Unatoč takvim projekcijama, NOAA upozorava na potrebu opreza pri tumačenju dugoročnih prognoza.

„Čak ni vrlo snažni El Niño događaji ne dovode svugdje do očekivanih posljedica, ali snažniji događaji mogu značajno povećati vjerojatnost očekivanih ishoda.“

Dodatno zagrijavanje planeta izaziva zabrinutost

Znanstvenike posebno zabrinjava činjenica da se novi El Niño razvija u razdoblju kada su globalne temperature već dosegnule vrlo visoke razine.

„Moramo biti zabrinuti zbog posljedica“, rekao je profesor Adam Scaife, voditelj odjela za mjesečna i višegodišnja predviđanja u britanskom Met Officeu.

„Trenutačni El Niño odvija se povrh značajne količine globalnog zagrijavanja. To znači da bi stvarne temperature u pogođenim regijama mogle biti bez presedana jer se zagrijavanje uzrokovano El Niñom dodatno pojačava klimatskim promjenama.“

Vrlo snažan El Niño u pravilu podiže prosječnu globalnu temperaturu zraka za oko 0,2 Celzijeva stupnja jer toplinu pohranjenu u oceanima prenosi u atmosferu. Ovaj dodatni toplinski impuls dolazi u trenutku kada se svijet već suočava s rekordno visokim temperaturama.

Godina 2024., najtoplija otkad postoje mjerenja, bila je dodatno zagrijana El Niñom koji nije bio posebno snažan. Unatoč rashlađujućem utjecaju La Niñe, 2025. godina završila je kao treća najtoplija u povijesti mjerenja, toplija čak i od godine obilježene super El Niñom 2016.

„Krajem ove godine i tijekom 2027. vjerojatno ćemo svjedočiti vrlo visokim globalnim temperaturama“, rekao je profesor Scaife.

„Tijekom 2027. mogli bismo imati dodatnu toplinu povrh globalnog zagrijavanja koje već postoji, a to bi lako moglo dovesti do još jedne godine s više od 1,5 stupnjeva zagrijavanja u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća.“

Moguće posljedice za vremenske prilike i opskrbu hranom

Iako nijedan El Niño nije potpuno jednak prethodnome, posljedice se najizraženije osjećaju u tropskim područjima svijeta.

Poplave su česta pojava u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a povećan rizik postoji i za dijelove istočne Afrike, središnje Azije te jug Sjedinjenih Američkih Država.

Istodobno raste opasnost od suša i šumskih požara u velikim dijelovima Australije, Indonezije i sjeverne Južne Amerike. Takvi uvjeti mogu negativno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju i globalnu opskrbu hranom.

El Niño u pravilu smanjuje aktivnost atlantskih uragana pa meteorolozi već predviđaju sezonu s manjim brojem oluja od prosjeka.

„Iako to zvuči kao dobra vijest, za Srednju Ameriku to znači znatno manje oborina i potencijalne uvjete suše“, rekla je Liz Stephens, profesorica klimatskog rizika i otpornosti na Sveučilištu Reading.

Utjecaj ovog fenomena može se osjetiti čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu, premda znatno slabije. El Niño može povećati izglede za blaži početak zime i hladniji završetak sezone, iako su te povezanosti relativno slabe.

Upozorenje za milijune ljudi diljem svijeta

Za brojne zajednice koje već žive u područjima pogođenima klimatskim ekstremima, proglašenje El Niña predstavlja mnogo više od meteorološke vijesti.

„Proglašenje El Niña nije samo još jedna vremenska prognoza, za milijune ljudi to je smrtonosna sirena upozorenja koju treba shvatiti ozbiljno“, rekao je Mohamed Adow, direktor organizacije Power Shift Africa.

„To znači izostanak kiša, propadanje usjeva, rast cijena hrane i obitelji koje se ponovno nalaze na rubu opstanka. Posebno u istočnoj Africi, gdje će pogoditi zajednice koje su posljednjih godina već teško stradale od suša i poplava.“

Različiti kriteriji meteoroloških službi

Slično stajalište kao NOAA zauzela je i Japanska meteorološka agencija (JMA), koja smatra da su uvjeti El Niña već ostvareni te procjenjuje da će fenomen gotovo sigurno trajati najmanje do jeseni.

Ipak, nisu sve meteorološke službe spremne službeno potvrditi njegov početak.

Australski Bureau of Meteorology (BoM) koristi strože kriterije prema kojima temperature površine mora moraju premašiti 0,8 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka.

Australska služba ovog je tjedna objavila da se tropski Pacifik „približava uvjetima El Niña“. Iako su temperature u središnjem dijelu Pacifika već premašile njihove pragove, fenomen još nije službeno proglašen. BoM ipak očekuje da će se El Niño razviti tijekom godine te da bi mogao dosegnuti značajnu snagu.

El Niño se pojavljuje svakih dvije do sedam godina i u prosjeku traje oko godinu dana. Znanstvenici i dalje nemaju konačne dokaze da klimatske promjene povećavaju učestalost ili intenzitet tih događaja, no slažu se da topliji planet može značajno pojačati njihove posljedice.

Izvor:Dnevno.hr

Autor: K.F./PDN

Povezani članci