EU razmatra zaštitu Međunarodnog kaznenog suda od američkih sankcija: „Ne smijemo popustiti pred pritiskom Washingtona“

„Moramo razmotriti sve opcije koje su na stolu, a to uključuje Uredbu o blokiranju“, rekla je Kallas, istaknuvši da najavljene sankcije još nisu u potpunosti stupile na snagu te da predstojećih šest mjeseci treba iskoristiti za pronalazak rješenja.

EU razmatra ponovno aktiviranje mehanizma iz 1996.

Uredba o blokiranju instrument je Europske unije iz 1996. godine kojim se tvrtkama, bankama i pojedincima unutar EU-a zabranjuje poštivanje određenih izvanteritorijalnih sankcija trećih zemalja. Taj je mehanizam Unija ranije koristila kao odgovor na američke sankcije povezane s Iranom, Kubom i Libijom.

Kallas je upozorila da se instrument mora primijeniti na odgovarajući način kako bi polučio željeni učinak. Europska unija, dodala je, razgovara s američkim partnerima i drugim državama o mjerama kojima bi se osigurao nesmetan rad suda, uključujući njegov pristup bankovnim i platnim sustavima.

Američke sankcije mogle bi Međunarodnom kaznenom sudu otežati pristup bankarskim uslugama, platnim sustavima i informatičkoj infrastrukturi, čime bi se ugrozili svakodnevno poslovanje suda i provedba istraga.

„Potkopavanje MKS-a protivno je europskim interesima, međunarodnom pravu i vladavini prava“, naglasila je Kallas. Podsjetila je da su Sjedinjene Države već uvele pojedinačne sankcije protiv devetero sudaca i glavnog tužitelja suda te pozvala Washington da ukine mjere kojima se ugrožava njegova neovisnost.

EU dosad izdvojio 30 milijuna eura za sud

Kallas je istaknula da Međunarodni kazneni sud mora nastaviti djelovati i na terenu, uključujući Ukrajinu, gdje prikuplja dokaze o ratnim zločinima. Sud se već priprema za moguće posljedice sankcija, među ostalim traženjem alternativnih informatičkih sustava za upravljanje predmetima i isplatu plaća.

Europska unija u protekle je dvije godine izdvojila 30 milijuna eura za MKS, rekla je Kallas, dodajući da se razmatraju i dodatne mogućnosti potpore. Europska sredstva, među ostalim, koriste se za pomoć žrtvama, provedbu istraga i komunikacijske aktivnosti suda.

Irski ministar za europske poslove Thomas Byrne, govoreći u ime Vijeća EU-a, potvrdio je potporu Unije međunarodnom pravnom poretku i Međunarodnom kaznenom sudu. Poručio je da je Vijeće spremno razmotriti sve mogućnosti, uključujući Uredbu o blokiranju, ako Europska komisija pokrene to pitanje.

Primjenom tog instrumenta europska bi poduzeća bila zaštićena od izvanteritorijalne primjene određenih stranih sankcija i zakona.

Zastupnici traže konkretnu reakciju Bruxellesa

Brojni zastupnici Europskog parlamenta pozvali su na brzu i konkretnu reakciju Unije, upozoravajući da diplomatski razgovori neće biti dovoljni ako američke sankcije onemoguće rad suda i njegovih suradnika.

Janis Maniatis iz redova socijalista i demokrata poručio je da Europska unija potporu MKS-u mora pokazati djelima i ne smije popustiti pred pritiskom američke administracije.

„Ne možemo više odgađati raspravu o Uredbi o blokiranju“, rekao je Maniatis, naglasivši da se mora osigurati nesmetan nastavak rada suda u interesu žrtava ratova u Ukrajini, Libiji, Sudanu, Afganistanu i Gazi.

Zastupnica Zelenih Tineke Strik također je zatražila aktivaciju Uredbe o blokiranju, osiguravanje osnovnih usluga potrebnih za rad suda i okupljanje šire međunarodne potpore. Upozorila je da su američke mjere dovele međunarodnu pravdu u ozbiljnu opasnost.

Njezin stranački kolega Mounir Satouri kritizirao je dosadašnji odgovor europskih institucija i pozvao Kallas da prijeđe s diplomatskih razgovora na konkretne mjere.

„Trump radi što želi, a vi gledate skrštenih ruku. U ovom trenutku, gospođo Kallas, to više nije diplomacija. To je rezignacija“, poručio je zastupnik Zelenih.

Stier: Ne smiju postojati dvostruka pravila

HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivo Stier iz Europske pučke stranke podsjetio je da je Hrvatska tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom morala surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, unatoč političkoj osjetljivosti tog pitanja.

„Nikako se ne možemo složiti da postoje dvostruka pravila, da suradnja s međunarodnim sudom mora biti samo za male zemlje, a da su velike, nuklearne sile izuzete iz toga“, poručio je Stier.

Naglasio je da kritike rada MKS-a ne smiju dovesti do njegova ukidanja ili sankcioniranja jer bi u suprotnom prevladao zakon jačega.

Stier se zauzeo za aktivaciju Uredbe o blokiranju, ali i razvoj digitalnog eura, kojim bi se smanjila europska ovisnost o američkim kompanijama u području financijskih transakcija.

Dio zastupnika traži učinkovitiji sud, neki i njegovo ukidanje

Nisu svi zastupnici podržali bezrezervnu obranu Međunarodnog kaznenog suda. Poljska eurozastupnica Malgorzata Gosiewska, koja je govorila u ime Europskih konzervativaca i reformista, upozorila je na dugotrajnost istraga ruskih zločina u Ukrajini i Gruziji. Poručila je da sud mora biti ne samo neovisan nego i učinkovit.

Mađarski eurozastupnik Balazs Orban iz redova Patriota za Europu otišao je korak dalje, ustvrdivši da odluke MKS-a češće dolijevaju ulje na vatru nego što pridonose miru. Pozvao je na ukidanje suda.

„Trebalo bi cijeli sud jednostavno ukinuti i zabraniti njegov daljnji rad“, poručio je.

Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Haagu počeo je djelovati 2002. godine. Nadležan je za progon pojedinaca osumnjičenih za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije.