SPLIT ČETIRI DANA, KUMROVEC PET MJESECI: Zašto crvena petokraka ne izaziva jednako brzo postupanje hrvatskih institucija
Dok su u Splitu policija i pravosuđe u nekoliko dana identificirali osumnjičenike za javno poticanje na nasilje i mržnju, predmet o javnom okupljanju u Kumrovcu i dalje je u fazi izvida. Crvena zvezda bila je i obilježje JNA tijekom agresije na Hrvatsku
Zašto javnost još ne zna što je policija utvrdila, zbog čega je sastavila Posebno izvješće i hoće li državno odvjetništvo donijeti odluku?
Pet mjeseci nakon javnog okupljanja održanog 23. svibnja 2026. godine u Kumrovcu, hrvatska javnost još nema konačan odgovor o postupanju policije i državnog odvjetništva povodom isticanja obilježja bivše Jugoslavije i komunističkog režima.
U međuvremenu je Hrvatska dobila drugi slučaj koji otvara neugodno pitanje brzine i dosljednosti pravosudnog sustava.
U Splitu su nakon događaja od 15. listopada policija i državno odvjetništvo reagirali u nekoliko dana. Podnesene su kaznene prijave, utvrđivani identiteti osumnjičenika, izdavani nalozi za uhićenje i donesene odluke o istražnom zatvoru.
U Kumrovcu, naprotiv, imamo javno okupljanje koje je policija unaprijed najavila snimati i fotografirati, naknadno Posebno izvješće dostavljeno Općinskom državnom odvjetništvu u Zlataru, predmet pod poslovnim brojem KR-DO-172/2026 i službenu potvrdu Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu da se provode izvidi.
A odluka? Prema posljednjoj poznatoj službenoj obavijesti, nije donesena.
Nije sporno pravo državnog odvjetništva da provodi izvide. Sporno je koliko dugo javnost mora čekati da dozna barem osnovne činjenice o postupanju institucija koje sama financira.
Crvena petokraka: simbol koji hrvatski branitelji ne mogu promatrati odvojeno od agresije
Crvena zvezda petokraka kroz povijest se koristila u različitim političkim, revolucionarnim i antifašističkim pokretima. Međutim, u hrvatskom povijesnom iskustvu ona ima i drugo, posebno bolno značenje.
Bila je obilježje Jugoslavenske narodne armije, čije su postrojbe sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku 1991. godine.
Pod tim su obilježjem djelovale snage koje su sudjelovale u napadima na hrvatske gradove i sela. Za mnoge hrvatske branitelje, logoraše, prognanike i obitelji ubijenih crvena petokraka zato nije tek povijesni ukras, simbol radničkog pokreta ili izraz nostalgije.
Ona ih podsjeća na rat, okupaciju, razaranje i gubitak najbližih.
Zato se s pravom postavlja pitanje može li se njezino javno isticanje, posebno u okolnostima koje veličaju agresiju, opravdavaju ratne zločine ili ponižavaju njihove žrtve, promatrati kao moguće poticanje mržnje ili drugo kažnjivo ponašanje.
Simbol koji je bio na vojnim odorama tijekom agresije na Hrvatsku ne može se promatrati isključivo kroz jednu, politički poželjnu interpretaciju njegove prošlosti.
Istodobno, pravni sustav zahtijeva razlikovanje povijesne i moralne osude od kaznene odgovornosti. Hrvatski zakon ne proglašava svako javno isticanje crvene zvijezde automatski kaznenim djelom. Za kažnjavanje je potrebno utvrditi zakonom propisana obilježja konkretnog ponašanja.
Ali upravo je to posao policije i državnog odvjetništva: ispitati okolnosti, poruke, način uporabe simbola, eventualno narušavanje javnog reda i mira te postojanje elemenata kaznenog djela.
Nije njihov posao unaprijed odlučiti da jedna povijesna interpretacija simbola potpuno isključuje potrebu za provjerom drugih.
Policija je bila ondje. Što je utvrdila?
Policijska uprava krapinsko-zagorska 22. svibnja 2026. godine javno je najavila da će sljedećeg dana, počevši od 9 sati, snimati i fotografirati okupljanje u Kumrovcu u skladu s člankom 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.
Posjetitelji su pritom pozvani na poštovanje zakonskih propisa i uputa policijskih službenika.
Organizator manifestacije, Savez društava Josip Broz Tito Hrvatske, također je u obavijesti objavljenoj na mrežnim stranicama Općine Kumrovec upozorio posjetitelje da se suzdrže od nošenja obilježja i simbola koji bi mogli izazvati negativne reakcije ili biti protivni hrvatskim zakonima.
Dakle, mogućnost spornih situacija nije se pojavila tek naknadno.
Na to se upozoravalo i prije održavanja skupa.
Portal je već 24. svibnja, dan nakon okupljanja, PU krapinsko-zagorskoj uputio prvi zahtjev za informacijama. Zanimalo nas je jesu li evidentirani sporni simboli, je li bilo policijskog postupanja, jesu li utvrđivani identiteti i jesu li poduzete prekršajne ili kaznenopravne mjere.
Umjesto brzog i sadržajnog odgovora započela je višemjesečna korespondencija.
Prvi zahtjev policija je tretirala kao novinarski upit koji ne ispunjava uvjete za pristup postojećim informacijama. Nakon toga zatražili smo službene dokumente, zapisnike, izvješća i evidencije.
Slijedile su daljnje obavijesti, produljenje roka i postupak pred Povjerenikom za informiranje.
Tek u dopisu od 14. srpnja PU krapinsko-zagorska potvrdila je da je sastavila Posebno izvješće i dostavila ga ODO-u Zlatar.
Posebno izvješće: ako nije bilo osnove sumnje, zašto su nastavljeni izvidi?
Posebno izvješće PU krapinsko-zagorske nosi oznake:
KLASA: NK-210-03/26-01/3273
URBROJ: 511-17-07-26-22
Datum: 23. lipnja 2026. godine
Policija je navela da je tim izvješćem ODO-u Zlatar dostavila informacije o poduzetim mjerama, radnjama i utvrđenim činjenicama.
Ujedno je navela da dosada provedenim kriminalističkim istraživanjem nije utvrđena osnovanost sumnji u počinjenje kaznenih djela i prekršaja te da daljnje postupanje ovisi o odluci nadležnog državnog odvjetništva.
Sama činjenica podnošenja Posebnog izvješća ne dokazuje postojanje kaznenog djela. Takvo izvješće može služiti i provjeri okolnosti u kojima policija nije utvrdila dovoljno osnova za kaznenu prijavu.
Međutim, tu postoji očita potreba za objašnjenjem.
Ako policija nije utvrdila osnovanost sumnji, koje su okolnosti zahtijevale daljnju državnoodvjetničku provjeru?
Je li državno odvjetništvo zatražilo dodatne radnje?
Je li problem bio u pravnoj kvalifikaciji, identitetima sudionika ili sadržaju snimljenog materijala?
Je li ocjenjivana samo mogućnost kaznenog djela ili i prekršajna odgovornost?
Odgovore na ta pitanja javnost nije dobila.
ŽDO Zagreb potvrdio izvide i zatražio očitovanje ODO-a Zlatar
Nakon višestrukih upita i predstavki predmet je dobio dodatnu institucionalnu dimenziju.
ODO Zlatar u odgovoru od 19. kolovoza 2026. navelo je da je predmet KR-DO-172/2026 i dalje u radu i da odluka nije donesena.
Zbog dugotrajnosti postupanja predstavkom smo se obratili Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
ŽDO Zagreb dopisom broj ND-358/2026 od 24. rujna 2026. zatražilo je od ODO-a Zlatar očitovanje rješavatelja zaduženog za navedeni predmet, kao i mišljenje o osnovanosti navoda iz naše predstavke.
Posebno je važno da ŽDO Zagreb u svojem dopisu izričito navodi da se u predmetu provode izvidi.
To znači da predmet nije dobio konačan epilog prema posljednjim dostupnim službenim informacijama.
Od događaja u Kumrovcu do 20. listopada prošlo je 150 dana. Od datuma Posebnog izvješća 119 dana.
Unatoč tome, još nije poznato što je točno utvrđeno, jesu li izvidi završeni i kakva je odluka donesena, ako je u međuvremenu uopće donesena.
Split: osumnjičenici identificirani za četiri dana
U Splitu je 15. listopada 2026. tijekom navijačke povorke uoči utakmice Hajduka i Ajaxa zabilježeno izvikivanje povika za koje je policija utvrdila osnovanu sumnju da predstavljaju javno poticanje na nasilje i mržnju.
Već 16. listopada policija je podnijela kaznenu prijavu protiv 14 osoba.
Sudac istrage odredio je istražni zatvor za svih 14 prijavljenih, uključujući i osobe koje u tom trenutku nisu bile dostupne policiji.
Prema policijskom priopćenju od 19. listopada, za ukupno 23 osobe utvrđena je osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela.
To pokazuje da hrvatske institucije mogu iznimno brzo identificirati osumnjičenike, pregledavati snimke, podnositi kaznene prijave i nastavljati kriminalističko istraživanje čak i kada svi osumnjičenici još nisu dostupni.
U Splitu je pravna kvalifikacija bila javno poticanje na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona.
U Kumrovcu takva kvalifikacija nije potvrđena.
I upravo zbog toga ne tvrdimo da su slučajevi pravno istovjetni.
Ali razlika u brzini postupanja toliko je izražena da zahtijeva objašnjenje.
U jednom slučaju identiteti se utvrđuju, prijave podnose i istražni zatvor određuje unutar nekoliko dana.
U drugom, gotovo pet mjeseci nakon javnog događaja, još se govori o izvidima i čeka očitovanje nadležnog državnog odvjetništva.
Zašto?
Što hrvatski zakoni zapravo dopuštaju?
Članak 325. Kaznenog zakona uređuje javno poticanje na nasilje i mržnju prema skupinama ljudi i njihovim pripadnicima zbog zakonom navedenih osobina.
Javno isticanje simbola može biti dio takvog postupanja ako se njegovim sadržajem, načinom isticanja i okolnostima ostvaruju zakonska obilježja kaznenog djela.
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira također predviđa odgovornost za određena javna ponašanja.
Članak 5. obuhvaća, među ostalim, isticanje simbola kojima se remeti javni red i mir, dok članak 14. uređuje vrijeđanje ili omalovažavanje moralnih osjećaja građana na javnom mjestu.
To ne znači da je svaka petokraka automatski prekršaj. Ali znači da pravni okvir postoji za ispitivanje ponašanja kojim se simboli koriste za uznemiravanje, provokaciju ili druge zakonom zabranjene radnje.
Europski sud za ljudska prava također je upozorio da crvena zvijezda ima više značenja i da se ne može bez razmatranja konteksta svako njezino isticanje zabraniti.
Međutim, upravo kontekst Domovinskog rata daje hrvatskom društvu razlog za ozbiljno ispitivanje načina njezine uporabe.
Ako zakon traži kontekst, zašto javnost još ne zna koji je kontekst policija utvrdila u Kumrovcu?
Strani državljani: jesu li osobe identificirane prije nego što su napustile Hrvatsku?
Jedno od najvažnijih pitanja koje se dosad nije razjasnilo odnosi se na identitet sudionika.
Manifestacija u Kumrovcu okupljala je i posjetitelje iz inozemstva.
No nemamo službenu potvrdu da su osobe čije se ponašanje eventualno provjerava bile strani državljani.
Ako jesu, postavlja se dodatno pitanje: jesu li identificirane tijekom javnog okupljanja ili se njihov identitet pokušava naknadno utvrditi?
Policija ima zakonske ovlasti provjeravati identitet osoba kada su ispunjeni propisani uvjeti. Može koristiti fotografije, videosnimke i druge zakonite metode provjere.
Ako osobe napuste državu prije identifikacije, postupanje može postati složenije. Mogu biti potrebne dodatne provjere, međunarodna policijska suradnja i posebni načini dostave pismena.
Zato je legitimno tražiti odgovor jesu li u Kumrovcu utvrđivani identiteti osoba koje su nosile sporna obilježja.
Ako nisu, zašto nisu?
Ako jesu, kakav je bio zaključak policijskog postupanja?
Ako njihov identitet nije bio važan jer nije utvrđeno kažnjivo ponašanje, što se onda još provjerava u državnoodvjetničkim izvidima?
Zašto javnost ne može vidjeti dokumentaciju?
Zakon o pravu na pristup informacijama predviđa ograničenje pristupa informacijama koje se odnose na prethodni i kazneni postupak dok postupci traju.
To je zakonska zaštita izvida, a ne dokaz da institucije nešto nezakonito skrivaju.
Ipak, postoji razlika između otkrivanja zaštićenih detalja kaznenog predmeta i davanja općih informacija o postupanju.
Nije isto tražiti imena svjedoka ili sadržaj policijskih operativnih radnji i tražiti obavijest je li donesena odluka, je li predmet još u radu ili je završena provjera pritužbe zbog dugotrajnosti postupanja.
Tajnost izvida ne bi smjela postati univerzalna rečenica kojom se izbjegava svako objašnjenje javnosti.
Posebno ne kada se radi o događaju koji je sam po sebi bio javan, koji su pratile tisuće građana i o kojem su nadležna tijela već objavljivala službena priopćenja.
Zaštita zakonitog postupka mora biti opravdana. Ali i višemjesečno izostajanje razumljivog objašnjenja mora otvoriti pitanje odgovornosti institucija.
Jesu li zakonski rokovi prekoračeni?
Treba razlikovati rokove za pristup informacijama, rok za odgovor na predstavku i rokove kaznenog postupka.
Zakon o kaznenom postupku propisuje šestomjesečni rok za odlučivanje o kaznenoj prijavi, računajući od njezina upisa u upisnik kaznenih prijava.
No iz dosad dostupne dokumentacije nije potvrđeno da je Posebno izvješće PU krapinsko-zagorske evidentirano kao kaznena prijava na koju se taj rok neposredno primjenjuje.
Zato bi bilo pravno pogrešno tvrditi da je šestomjesečni rok već prekršen.
Ali isto tako bilo bi pogrešno tvrditi da državno odvjetništvo zbog toga nema obvezu postupati ažurno, učinkovito i u okviru zakona.
ŽDO Zagreb upravo je zbog predstavke o dugotrajnosti zatražio očitovanje ODO-a Zlatar.
Dakle, pitanje trajanja postupanja već je stiglo do više državnoodvjetničke razine.
A javnost još čeka rezultat.
U čemu je stvarni problem hrvatskog pravosuđa?
Ne mora svaki postupak završiti kaznenom prijavom.
Ne mora svaki istaknuti simbol biti prekršaj.
Ne mora svako javno okupljanje koje izaziva političke ili povijesne prijepore dovesti do kažnjavanja sudionika.
Ali svako službeno postupanje mora biti zakonito, dosljedno i dovoljno učinkovito da ne proizvodi nepotrebnu pravnu neizvjesnost.
Ako nadležna tijela utvrde da u Kumrovcu nije bilo kažnjivog ponašanja, to je odluka koju treba poštovati.
Međutim, javnost ima pravo očekivati da nadležna tijela donesu odluku kada za to budu ispunjeni zakonski uvjeti i da, u granicama dopuštenoga, objasne njezin ishod.
Ono što sada vidimo jest postupak koji traje mjesecima, uz ponavljanje formulacija da je predmet u radu i da se provode izvidi.
Istodobno, u drugom javno osjetljivom slučaju institucije su pokazale koliko brzo mogu postupati kada postoji dovoljno dokaza za kaznenopravne mjere.
Ne zahtijevamo istovjetne odluke u različitim slučajevima. Zahtijevamo jednake standarde ozbiljnosti, ažurnosti i odgovornosti.
Petokraka iz 1991. ne može biti izbrisana iz hrvatskog povijesnog pamćenja
Za hrvatskog branitelja koji je gledao tenkove JNA kako napadaju hrvatska naselja, crvena petokraka nije apstraktna politička rasprava.
Za obitelji žrtava Vukovara, Škabrnje i drugih mjesta hrvatskog stradanja, njezino ratno značenje ne nestaje zato što je netko danas pokušava predstaviti isključivo kao simbol nostalgije.
To povijesno iskustvo zaslužuje ozbiljno razmatranje kada se procjenjuje kontekst javnog isticanja simbola.
Ali konačno pitanje Kumrovca nije može li netko privatno misliti pozitivno o Jugoslaviji ili Josipu Brozu Titu.
Pitanje je jesu li na javnom okupljanju počinjene radnje koje hrvatsko pravo zabranjuje, jesu li nadležna tijela poduzela potrebne mjere i zašto konačan odgovor toliko dugo izostaje.
Policija je najavila snimanje.
Policija je provela kriminalističko istraživanje.
Policija je sastavila Posebno izvješće.
ODO Zlatar otvorio je predmet i provodio izvide.
ŽDO Zagreb zatražio je očitovanje o dugotrajnosti postupanja.
A javnost, gotovo pet mjeseci nakon događaja, još uvijek nema konačan odgovor.
Ako je u Kumrovcu sve bilo zakonito, neka se to utvrdi i jasno priopći kada zakon dopusti.
Ako je postojalo kažnjivo ponašanje, neka nadležna tijela postupaju bez nepotrebnog odgađanja.
Ako još postoje nerazjašnjene okolnosti, neka se barem objasni zbog čega se o javnom događaju toliko dugo odlučuje.
Jer pitanje koje ostaje nije samo što se dogodilo u Kumrovcu.
Pitanje je zašto hrvatske institucije, koje u Splitu mogu postupati u nekoliko dana, u predmetu Kumrovec nakon gotovo pet mjeseci još nisu javnosti pružile konačan, jasan i pravno utemeljen odgovor.
Izvori i dokumentacija
PU krapinsko-zagorska – Najava snimanja javnog okupljanja, 22. svibnja 2026.
https://krapinsko-zagorska-policija.gov.hr/vijesti-85/najava-snimanja-javnog-okupljanja-9610/9610Općina Kumrovec – Dan mladosti 2026., najava i upozorenje posjetiteljima.
https://kumrovec.hr/dan-mladosti-2026/PU splitsko-dalmatinska – Priopćenje o kriminalističkom istraživanju, 18. listopada 2026.
https://splitsko-dalmatinska-policija.gov.hr/vijesti/priopcenje-za-javnost-o-kriminalistickom-istrazivanju/46441PU splitsko-dalmatinska – Identificirane 23 osobe zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju, 19. listopada 2026.
https://splitsko-dalmatinska-policija.gov.hr/vijesti/identificirane-23-osobe-zbog-javnog-poticanja-na-nasilje-i-mrznju/46442Kazneni zakon Republike Hrvatske – članak 325.
https://zakoni.lexium.hr/kazneni-zakon/clanak/art325Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira – članci 5. i 14.
https://www.zakon.hr/z/279/zakon-o-prekrsajima-protiv-javnog-reda-i-miraZakon o pravu na pristup informacijama – članak 15.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_85_1649.htmlEuropski sud za ljudska prava – Vajnai protiv Mađarske, presuda o crvenoj zvijezdi i slobodi izražavanja.
https://hudoc.echr.coe.int/fre?i=001-87404Redakcijska dokumentacija PHB-a: zahtjev od 24. svibnja 2026., odgovori PU krapinsko-zagorske, Posebno izvješće navedeno u policijskom dopisu, odgovor ODO-a Zlatar od 19. kolovoza 2026. i dopis ŽDO-a Zagreb ND-358/2026 od 24. rujna 2026.
Izvor:PHB
