Geopolitičke napetosti podižu cijene nafte: UAE napušta OPEC, SAD priprema produljenu blokadu Irana

Ujedinjeni Arapski Emirati najavili su da će se ovoga tjedna povući iz Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), u trenutku kada rat u Iranu snažno potresa globalna energetska tržišta. Ministar energetike UAE-a izjavio je za CNN da je odluka donesena upravo sada jer bi eventualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo ograničiti utjecaj tog poteza na tržište nafte.

Istodobno, diplomatski kanali ostaju aktivni. Posrednici u Pakistanu očekuju da će Iran u narednim danima dostaviti revidirani prijedlog, nakon što je američki predsjednik Donald Trump signalizirao da raniju verziju neće prihvatiti, navode izvori bliski pregovorima.

Unatoč formalno proglašenom prekidu vatre, nasilje na terenu ne jenjava. Prema izvješćima državnih medija i nacionalnih vlasti, u izraelskim napadima u utorak diljem južnog Libanona poginulo je najmanje osam osoba.

U međuvremenu, The Wall Street Journal objavio je da je predsjednik Trump savjetovao svoje suradnike da se pripreme za dugotrajniju blokadu Irana. Pozivajući se na američke dužnosnike, list navodi da je tijekom nedavnih sastanaka odlučeno kako će se nastaviti s pritiskom na iransko gospodarstvo i izvoz nafte, prvenstveno sprječavanjem brodskog prometa prema iranskim lukama i iz njih. U izvješću se dodaje da Trump procjenjuje kako su alternative – uključujući nastavak bombardiranja ili potpuno povlačenje iz sukoba – rizičnije od održavanja blokade. Agencija Reuters nije mogla neovisno potvrditi te navode.

Na terenu, izraelske vojne aktivnosti se nastavljaju. Libanonska nacionalna novinska agencija izvijestila je da su izraelske snage u ranim jutarnjim satima izvele zračne napade na grad Hanin, pri čemu je uništeno više kuća. Napadi su uslijedili nakon noćnih eksplozija u Naqouri te kombiniranih zračnih i pješačkih napada u gradu Khiam.

S iranske strane, retorika ostaje tvrda. Glasnogovornik vojske Mohammad Akraminia poručio je da Iran „ne smatra rat završenim“, unatoč postignutom primirju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je kako će pojačane mjere uskoro prisiliti Iran na smanjenje proizvodnje nafte. Naglasio je da je njegovo ministarstvo intenziviralo financijski pritisak na Teheran, uključujući razgradnju mreža koje podupiru iransko gospodarstvo. „Ministarstvo financija ciljalo je iransku međunarodnu infrastrukturu bankarstva u sjeni, pristup kriptovalutama i mrežama za nabavu oružja“, rekao je Bessent u objavi na platformi X.

Dodao je da mjere zahvaćaju i financiranje iranskih saveznika u regiji te rafinerije povezane s izvozom nafte. Prema njegovim riječima, „ove akcije poremetile su desetke milijardi dolara prihoda koji bi se koristili za financiranje“ iranske vlade. Kao posljedicu naveo je udvostručenje inflacije i nagli pad vrijednosti nacionalne valute.

Bessent je istaknuo i da blokada iranskih luka već utječe na logistiku izvoza. „Otok Harg, glavni iranski izvozni terminal za naftu, uskoro se približava kapacitetu skladištenja, što će prisiliti režim da smanji proizvodnju nafte“, rekao je, dodajući kako to uzrokuje „otprilike 170 milijuna dolara gubitka prihoda dnevno i uzrokuje trajnu štetu iranskoj naftnoj infrastrukturi“.

Tržišta su na sve reagirala očekivano – rastom cijena. Nakon informacija o mogućem produljenju blokade, cijene nafte nastavile su uzlazni trend. Futures cijena sirove nafte Brent za lipanj porasla je za 52 centa, odnosno 0,47 posto, dosegnuvši 111,78 dolara po barelu, čime je zabilježen osmi uzastopni dan rasta.

Istodobno, američka futures cijena nafte West Texas Intermediate (WTI) za lipanj porasla je za 57 centi, odnosno 0,57 posto, na 100,50 dolara po barelu. Taj rast slijedi nakon prethodnog skoka od 3,7 posto, pri čemu su cijene rasle u sedam od posljednjih osam trgovinskih dana.