Izglasano žestoko izvješće o Srbiji, Bruxelles poslao poruku u pet država: ‘Što prije priznajte Kosovo!‘

Europski parlament traži obustavu isplata EU novca za Vučićevu vlast u Srbiji zbog nazadovanja u vladavini prava i nepoštivanja europskih standarda. Ta je poruka ponovljena u Izvješću Europskog parlamenta za Srbiju, koje je pripremio izvjestitelj za ovu zemlju Tonino Picula i koje je dobilo veliku većinu glasova u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta u srijedu.

Iako su u Srbiji u prošlosti pokušavali izuzetno oštar jezik ovog izvješća prikazati kao “hrvatsku urotu” te ružnim riječima vrijeđali SDP-ova zastupnika u Europskom parlamentu Piculu, glasanje u srijedu je pokazalo da velika većina u Europskom parlamentu misli da Srbija nazaduje na putu prema EU, da jača odnose s Rusijom, vodi huškačku kampanju prema susjedima i odgađa ključne mjere koje traži Europska unija. Dosta kritičkih amandmana na Piculino izvješće o Srbiji došlo je i od zastupnika Zelenih, liberala, pa i iz Europske pučke stranke, čiji je pridruženi član Vučićev SNS.

U dijelovima izvješća Srbija se kritizira i zbog toga što je dopustila da se njezin teritorij koristi kao poligon za razne proruskе kriminalne skupine.

Izražava se ozbiljna zabrinutost zbog, kako se navodi, vjerodostojnih izvještaja koji ukazuju da se Srbija pojavila kao ključno operativno središte za ruske hibridne aktivnosti u Europi.

Posebno se ukazuje na dokumentirane slučajeve u kojima su pojedinci koje su regrutirali i financirali akteri povezani s ruskim obavještajnim službama provodili koordinirane provokacije i aktivnosti usmjerene na poticanje etničkih i vjerskih napetosti unutar država članica EU, navodi se u dokumentu.

Nitko ne vjeruje da Hrvatska stoji iza prosvjeda

Vjerojatno se ovdje misli na postavljanje svinjskih glava ispred džamija u Francuskoj i antisemitske grafite na zidovima sinagoga, o čemu su izvještavali europski mediji.

U usvojenom izvješću izražava se posebna zabrinutost zbog odbijanja Srbije da uskladi svoje stavove s EU u vanjskoj politici, posebno kada je riječ o sankcijama protiv Rusije.

"Europski put Srbije zahtijeva jasan strateški izbor. Politika balansiranja između Europske unije i drugih geopolitičkih aktera nije kompatibilna s političkim povjerenjem koje se očekuje od zemlje kandidatkinje", navodi se u kompromisnim amandmanima.

Posebno je izraženo žaljenje zbog niske potpore članstvu u EU među građanima Srbije, što je, smatraju eurozastupnici, posljedica dugotrajnog, manipulativnog i sustavnog anti-EU narativa koji se širi putem medija pod kontrolom vlasti.

Također se posebno osuđuje retorika u Srbiji protiv nekih dužnosnika EU i zemalja članica te se odbacuju navodi da su EU i neke države članice bile uključene u organiziranje studentskih protesta s ciljem izazivanja „obojene revolucije“.

Hrvatska je najčešće spominjana od režimskih medija u Srbiji kao zemlja koja tobože stoji iza prosvjeda, u što nitko u EU ne vjeruje, ali očito Vučićev režim misli da to dobro prolazi na domaćoj sceni u Srbiji.

"Osuđuje se neprihvatljivo ponašanje, vrijeđanje, klevete i govor mržnje usmjeren prema članovima Europskog parlamenta i drugim političkim akterima, uključujući članove misije Odbora za vanjske poslove tijekom posjeta Srbiji u siječnju 2026. godine. U tom kontekstu osuđuju se i izjave predsjednika Srbije iz rujna 2025. godine u kojima su članovi Europskog parlamenta opisivani pogrdnim nazivima", navodi se u usvojenom izvješću.

Stier: Postoje ozbiljni nedostaci

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Picula rekao je da je situacija u Srbiji već duže vrijeme veoma zabrinjavajuća i da se ona sada dodatno pogoršava.

- Situacija se dodatno pogoršala tijekom protekle godine, uz kontinuiranu eroziju političkih prava i građanskih sloboda, sustavno slabljenje institucija, nazadovanje u ključnim područjima procesa pristupanja - rekao je Picula.

- Parlament isto tako ponavlja svoju poruku da, ako Srbija želi napredak na putu prema EU, mora imati jasan strateški izbor, uskladiti se sa sankcijama EU protiv Rusije i pokazati mjerljiv i održiv napredak - zaključio je Picula.

- U ovim alarmantnim okolnostima Europski parlament podupire najavljenu suspenziju fondova namijenjenih Srbiji i traži od Europske komisije obustavu daljnjih isplata Srbiji iz Sredstava za reformu i rast na Zapadnom Balkanu - rekao je Picula.

Davor Ivo Stier iz HDZ-a, u svojstvu izvjestitelja u sjeni EPP-a, rekao je da je europska perspektiva Srbije otvorena, ali da ona mora postići konkretan napredak na putu prema članstvu i prihvatiti europske vrijednosti.

- Ozbiljni nedostaci postoje u područjima vladavine prava, demokratskih institucija, slobode medija i političkog pluralizma. Proširenje je zasnovano na individualnim zaslugama i usklađivanje s EU u vanjskoj politici ostaje ključno - rekao je Stier.

I Kosovo mora ispuniti zahtjeve

Na istom sastanku usvojeno je i izvješće o Kosovu. U tom izvješću traži se od pet država EU (Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka, Cipar, op. ur.) koje još uvijek nisu priznale neovisnost Kosova da to učine što prije, a od Komisije i Vijeća traži se otvaranje mogućnosti za stjecanje statusa kandidata i za Kosovo kako bi ta država u procesu proširenja bila ravnopravna s drugim kandidatima. Od Kosova je zatraženo osnivanje Asocijacije općina sa srpskom većinom u skladu s obvezama iz dijaloga sa Srbijom, a od Srbije da se ne protivi članstvu Kosova u međunarodnim institucijama.

Ovo izvješće sada ide na usvajanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, gdje glasaju svi zastupnici.