NATO pred novim izazovom: Šest država pod povećalom zbog obrambenih ulaganja

NATO se ponovno suočava s pitanjem ravnomjerne podjele obrambenog tereta među saveznicima. Iako su se sve države članice obvezale povećati izdvajanja za obranu i sigurnost na pet posto bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine, pojedine zemlje i dalje značajno zaostaju za zadanim ciljevima.

Nova interna procjena Saveza trebala bi pokazati koje države najviše kasne u provedbi preuzetih obveza te koje bi se mogle naći pod dodatnim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Analiza dolazi u razdoblju kada europske članice nastoje dokazati veću spremnost za preuzimanje odgovornosti za vlastitu sigurnost, dok Sjedinjene Američke Države smanjuju dio vojnih resursa namijenjenih NATO-u.

Prema dogovorenom okviru, države članice trebale bi do 2035. godine izdvajati ukupno pet posto BDP-a za obranu i sigurnost. Od toga bi 3,5 posto trebalo biti usmjereno na ključne vojne sposobnosti, dok bi se dodatnih 1,5 posto odnosilo na šira sigurnosna ulaganja.

Međutim, razlika između političkih obećanja i stvarnih proračunskih mogućnosti u brojnim je državama i dalje značajna. Dok pojedine članice ubrzano povećavaju vojnu potrošnju, druge se suočavaju s fiskalnim ograničenjima, političkim nesuglasicama i neizvjesnošću oko toga hoće li NATO prihvatiti način na koji obračunavaju pojedine troškove.

"Uoči summita u Ankari očekujem da države predstave jasne, konkretne i vjerodostojne planove za ostvarenje tog cilja", rekao je Rutte u srijedu.

Tom je prilikom podsjetio da Slovenija, Albanija i Češka nisu uspjele ostvariti ranije postavljeni NATO-ov cilj od dva posto BDP-a prije 2025. godine.

Dužnosnik Bijele kuće izjavio je za Politico da Trump očekuje kako će sve članice Saveza ispuniti obvezu izdvajanja pet posto BDP-a za obranu. Prema procjenama tog medija, šest država posebno se izdvaja kao potencijalne mete kritika zbog sporijeg povećavanja obrambene potrošnje.

Španjolska između vojnih potreba i političkih prijepora

Španjolska se već godinama nalazi među državama koje NATO često proziva zbog razine obrambenih izdvajanja. Madrid je prošle godine odbio podržati cilj od pet posto BDP-a, uz obrazloženje da potrebne vojne kapacitete može osigurati i uz znatno nižu razinu potrošnje.

Prema riječima Félixa Arteage iz istraživačkog instituta Elcano Royal Institute, Španjolska je tijekom ove godine za obranu osigurala 34 milijarde eura, čime je dosegnula razinu od dva posto BDP-a.

Unatoč tome, ostaju dvojbe oko održivosti budućeg financiranja. Program vrijedan deset milijardi eura, predstavljen neposredno prije prošlogodišnjeg summita NATO-a, uključuje približno četiri milijarde eura namijenjene telekomunikacijama, kibernetičkoj obrani i odgovoru na prirodne katastrofe.

"Strahujem da NATO u budućnosti dio tih troškova možda neće priznati kao vojna izdvajanja", rekao je Arteaga.

Dodatnu složenost situaciji daje i činjenica da se socijalistički premijer Pedro Sánchez profilirao među najistaknutijim europskim kritičarima Donalda Trumpa.

"Rizik od sukoba svakako postoji", rekao je Luis Simón, profesor sigurnosti i diplomacije na Sveučilištu Vrije u Bruxellesu.

London traži put prema ambicioznijim ciljevima

Ujedinjeno Kraljevstvo podržalo je NATO-ov plan povećanja obrambene potrošnje na pet posto BDP-a, no trenutačno raspolaže financijskim okvirom koji pokriva tek dio tog cilja.

Proračunski planovi ministrice financija Rachel Reeves predviđaju rast obrambenih izdvajanja na 2,6 posto BDP-a do 2027. godine. Međutim, još nije predstavljen konkretan model financiranja kojim bi se osigurala preostala sredstva potrebna za ostvarenje ambicioznijih ciljeva.

Premijer Keir Starmer zasad je naveo tek namjeru da izdvajanja tijekom sljedećeg parlamentarnog mandata dosegnu tri posto BDP-a.

Pitanje financiranja dodatno je došlo u fokus nakon ostavke ministra obrane Johna Healeyja. U pismu upućenom Starmeru upozorio je kako postojeći plan za razdoblje između 2027. i 2030. godine osigurava povećanje od svega 0,08 posto.

Britanija, kako je naveo, trenutačno nema jasan put prema cilju od 3,5 posto BDP-a za ključne vojne sposobnosti.

Novi ministar obrane Dan Jarvis trebao bi predstaviti revidirani plan prije summita u Ankari.

Iako je Trump ranije javno kritizirao Starmera, osobito zbog njegovih stavova o sukobu s Iranom, britanski premijer nakon sastanka skupine G7 izjavio je da je s američkim predsjednikom vodio "vrlo produktivne i vrlo dobre razgovore".

Nova mađarska vlada pred financijskim ograničenjima

Prema NATO-ovim podacima, Mađarska je 2025. godine za obranu izdvojila približno 2,06 posto BDP-a.

Ipak, vlada premijera Pétera Magyara suočava se s brojnim izazovima. Za vrijeme Viktora Orbána Budimpešta je od Europske unije zatražila 16 milijardi eura kroz program zajmova za nabavu vojne opreme, no nova vlast najavila je preispitivanje tog zahtjeva.

Dužnosnici Europske unije procjenjuju da bi Mađarska na kraju mogla zatražiti tek oko trećine prvotno planiranog iznosa, što bi dodatno ograničilo mogućnosti povećanja obrambene potrošnje.

Tamas Csiki Varga sa Sveučilišta Ludovika smatra da bi obrambeni proračun privremeno mogao pasti ispod dva posto BDP-a dok nova vlada pokušava stabilizirati javne financije opterećene višegodišnjim deficitima.

Istodobno, bliske veze Viktora Orbána i njegovih suradnika s Trumpom i pokretom MAGA mogle bi dodatno povećati očekivanja Washingtona prema novoj mađarskoj administraciji.

Češka pod povećalom zbog načina obračuna troškova

Češka je među državama koje su prošle godine zabilježile pad obrambene potrošnje.

Prag za ovu godinu planira izdvajanja od 2,1 posto BDP-a, ali pod uvjetom da se u obračun uključi i modernizacija autocesta vrijedna 1,2 milijarde eura. Takav pristup izazvao je određene sumnje među saveznicima.

Premijer Andrej Babiš priznao je da bi obrambena izdvajanja tijekom 2026. godine "vjerojatno" mogla ponovno pasti ispod granice od dva posto BDP-a.

Politologinja Petra Guasti sa Sveučilišta Charles upozorava kako vlada dosad nije predložila nijedan zakon povezan s obrambenom politikom.

S druge strane, češke vlasti pripremaju novu vojnu strategiju koja bi uskoro trebala biti predstavljena javnosti. Njezini glavni ciljevi uključuju povećanje broja pripadnika oružanih snaga te jačanje zaštite od prijetnji koje dolaze iz područja bespilotnih sustava.

Prema riječima jednog češkog dužnosnika, cilj od dva posto BDP-a trebao bi biti ostvaren tijekom mandata aktualne vlade, moguće već iduće godine.

Slovenija i spor oko metodologije

Slovenija se suočava s pitanjima vezanim uz način obračuna obrambenih izdataka.

Prema navodima, NATO je u internim komunikacijama izrazio sumnju u metodologiju kojom Ljubljana prikazuje svoju obrambenu potrošnju.

U pismu upućenom slovenskim vlastima prošlog mjeseca Rutte je naveo kako je Slovenija razinu od 2,01 posto BDP-a dostigla ponajprije uključivanjem projekata koji ne pripadaju dogovorenoj definiciji ključnih obrambenih ulaganja. Bez tih stavki stvarna bi izdvajanja bila bliža razini od 1,6 posto BDP-a.

Jelena Juvan, predstojnica studija obrane na Sveučilištu u Ljubljani, smatra da su Rutteove primjedbe uglavnom opravdane.

Podsjetila je kako je prethodna vlada najavila "kreativniji pristup obračunu" kako bi se ispunili NATO-ovi zahtjevi.

Tema obrambene potrošnje postala je politički osjetljiva još tijekom mandata bivšeg premijera Roberta Goloba, kada se čak razmatrala mogućnost referenduma o članstvu Slovenije u NATO-u.

Nova vlada premijera Janeza Janše želi promijeniti dosadašnji pristup.

Katja Geršak iz instituta Trivelis smatra da je vlada dosad jasno pokazivala namjeru potvrditi privrženost NATO-u i Europskoj uniji te obnoviti međunarodnu vjerodostojnost zemlje.

Janša se u više navrata zalagao za veća obrambena izdvajanja, što bi moglo umanjiti mogućnost otvorenih kritika iz Washingtona.

Italija između savezništva i domaćih političkih ograničenja

Talijanska premijerka Giorgia Meloni dugo je smatrana jednom od najbližih europskih saveznica Donalda Trumpa, premda su se njihovi stavovi u posljednje vrijeme razilazili oko pojedinih međunarodnih pitanja.

Na ovotjednom sastanku skupine G7 poručila mu je:

"Uvijek smo bili prijatelji."

S približavanjem izbora i ograničenom podrškom javnosti za povećanje vojnih izdataka, Meloni pokušava pronaći političku ravnotežu između savezništva i domaćih očekivanja.

Početkom mjeseca u parlamentu je najavila da će Italija ove godine dosegnuti ukupna izdvajanja za obranu i sigurnost od 2,8 posto BDP-a. U taj iznos uključeno je i 0,7 posto namijenjeno unutarnjoj sigurnosti, uključujući policijske aktivnosti.

Beniamino Irdi iz organizacije German Marshall Fund ističe da Italija raspolaže snažnom obrambenom industrijom te značajnom pomorskom prisutnošću na Mediteranu.

No upozorava da te prednosti same po sebi možda neće biti dovoljne.

Prema njegovoj ocjeni, u Washingtonu će se prije svega promatrati postoji li trajna i uvjerljiva politika jačanja vojnih sposobnosti koja može potvrditi talijansku predanost novim NATO-ovim ciljevima.