Svijet

Ruska flota Tu-22M3 na udaru rata i nesreća: Koliko je bombardera još ostalo?

Ruska flota strateških bombardera Tu-22M3, jednog od ključnih nosača raketnih udara na Ukrajinu, mogla bi se suočavati sa sve ozbiljnijim problemima. Nakon najnovijeg pada jednog od tih zrakoplova u Irkutskoj oblasti, sve su glasnije procjene da Moskva od početka invazije ubrzano gubi letjelice koje više ne može jednostavno nadomjestiti.

Podijeli:
Ruski strateški bombarderi - ilustracija
Ruski strateški bombarderi - ilustracija Foto: PAVEL GOLOVKIN / POOL

Prema analizi portala Defense Express, Rusija je od početka rata mogla izgubiti više od 70 posto operativno sposobnih bombardera Tu-22M3. Ako se te procjene pokažu točnima, Kremlju bi na raspolaganju moglo ostati tek desetak potpuno funkcionalnih letjelica tog tipa.

Posljednji incident zabilježen je u Irkutskoj oblasti, a uzrok pada zasad nije poznat. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da se posada uspješno katapultirala te preživjela nesreću. Dodatnu pozornost privlači činjenica da je riječ o trećem poznatom padu bombardera Tu-22M3 u toj regiji od početka rata.

U Irkutskoj oblasti nalazi se zrakoplovna baza Belaja, jedno od najvažnijih uporišta ruskog strateškog zrakoplovstva. Ondje se jedan Tu-22M3 srušio 2024. godine, drugi 2025., a treći ove godine, navodi United24media.

Gubici se gomilaju od početka invazije

Od veljače 2022. ruska flota bombardera Tu-22M3 bilježi niz gubitaka i oštećenja. Krajem iste godine tri su letjelice oštećene u zrakoplovnoj bazi Djagiljevo. Tijekom 2023. jedan je bombarder uništen, a dva su oštećena u bazi Solci.

Ukrajina je u travnju 2024. objavila da je sustavom protuzračne obrane S-200 srušila Tu-22M3 iznad Stavropoljskog kraja. Kasnije iste godine dodatna dva bombardera oštećena su u bazi Olenja.

Na taj niz gubitaka nadovezale su se i zrakoplovne nesreće u Irkutskoj oblasti tijekom 2024., 2025. i 2026. godine, što dodatno potiče pitanja o stanju i raspoloživosti ruske flote Tu-22M3, jednog od najvažnijih elemenata njezinih dalekometnih zračnih udara.

Izvor:PDN

Autor: Krešimir Cestar

Povezani članci