Špijunska afera trese zapadne službe: MI6 provjerava jesu li britanski agenti i doušnici kompromitirani

Uhićenje nekadašnjeg šefa njemačke Savezne obavještajne službe BND Augusta Hanninga zbog sumnje na špijunažu i pokušaj veleizdaje više nije samo njemački problem. Afera je izazvala uzbunu među zapadnim obavještajnim službama zbog mogućnosti da su među gotovo 2000 dokumenata kojima je Hanning navodno raspolagao bili i osjetljivi podaci koje su Njemačkoj povjerili njezini saveznici.

Kako prenosi Večernji list pozivajući se na britanski Telegraph, MI6 i britanska elektronička obavještajna služba GCHQ provjeravaju jesu li među potencijalno kompromitiranim informacijama bili podaci koji bi mogli ugroziti britanske operacije, agente ili povjerljive izvore. Slične provjere navodno provode i pojedine američke obavještajne službe.

Strah da bi se iz dokumenata mogli identificirati ljudi na terenu

Najozbiljnije pitanje nije samo sadržaj tajnih izvješća, nego mogućnost da bi njihovom analizom netko mogao otkriti identitet ljudi koji su informacije prikupljali.

Obavještajni podaci često se ne razmjenjuju samo kao gotovi zaključci. Način na koji su sastavljeni, vremenski slijed informacija, lokacije ili pojedinosti poznate vrlo ograničenom broju osoba mogu pomoći protivničkoj službi da zaključi tko je izvor.

Upravo zbog toga britanske službe, prema Telegraphu, sada pregledavaju osjetljive podatke koje su razmjenjivale s partnerima i pokušavaju utvrditi postoji li opasnost za njihove izvore.

Bivši časnik MI6-a Matthew Dunn rekao je britanskom listu da očekuje veliku internu sigurnosnu provjeru, posebno podataka dijeljenih s najpouzdanijim partnerskim službama. Njegova procjena, međutim, nije službena izjava MI6-a. Britanske službe javno nisu objavile pojedinosti o opsegu provjere.

Njemačko tužiteljstvo: Hanning pod sumnjom za najteža kaznena djela

Ono što je službeno potvrđeno vrlo je ozbiljno.

Njemačko Savezno državno odvjetništvo 6. listopada objavilo je da su uhićeni 80-godišnji August Hanning i njegov nekadašnji bliski suradnik Manfred D.

Prema službenom priopćenju njemačkog Saveznog državnog odvjetništva, Hanning je pod ozbiljnom sumnjom za obavještajno djelovanje koje može predstavljati izdaju, pribavljanje državnih tajni, pokušaj veleizdaje i djelovanje za stranu obavještajnu službu. Manfredu D. stavlja se na teret pomaganje u dijelu tih kaznenih djela.

Hanning je BND vodio od prosinca 1998. do kraja studenoga 2005., nakon čega je do 2009. bio državni tajnik u njemačkom Ministarstvu unutarnjih poslova.

Manfred D. bio mu je šef ureda, a zatim je od 2012. do ožujka 2026. obavljao isti ili sličan posao i za više Hanningovih nasljednika na čelu BND-a. Time je imao pristup velikoj količini najosjetljivijih obavještajnih informacija.

Gotovo 2000 dokumenata tijekom više od desetljeća

Istražitelji smatraju da su Hanning i Manfred D. još u proljeće 2010. postigli dogovor prema kojem će Manfred D. uz financijsku naknadu svom bivšem šefu kontinuirano pribavljati vrijedne informacije iz BND-a.

Do lipnja 2022. Hanningu je, prema sumnjama tužiteljstva, dostavljeno gotovo 2000 dokumenata. Mnogi su bili klasificirani, a dio se odnosio na materijale koji se pripremaju za obavještajne sastanke u Uredu njemačkog kancelara.

Hanning je te informacije, sumnjaju istražitelji, koristio i kako bi ostvario korist u privatnom konzultantskom poslu kojim se bavio nakon odlaska iz državne službe.

Važno je pritom razlikovati dvije stvari: njemačko tužiteljstvo ne tvrdi da je svih 2000 dokumenata prodano stranoj državi. Službena sumnja odnosi se na nezakonito pribavljanje velikog broja dokumenata i korištenje dijela njihovih informacija u kontaktima sa stranim obavještajnim osobama.

Analiza izrađena za pripadnika strane službe

Njemački tužitelji posebno navode najmanje jedan slučaj u kojem je Hanning informacije dobivene od Manfreda D. koristio pri izradi analize za osobu povezanu sa stranim obavještajnim i sigurnosnim aparatom.

Istražitelji zasad nisu utvrdili je li ta analiza u konačnici stigla do namjeravanog primatelja.

Osim toga, Hanning je navodno tijekom više godina održavao intenzivan kontakt s pripadnikom još jedne državne obavještajne službe kojem je dostavljao političke informacije. Dio tih podataka, prema sumnjama tužiteljstva, temeljio se na materijalu iz BND-a.

Među materijalima navodno i podaci saveznika

Upravo taj dio slučaja zabrinuo je London i druge zapadne prijestolnice.

Istraga njemačkih medija WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga navodi da su među dokumentima bili i podaci povezani s iranskim nuklearnim programom, ruskim oružanim snagama te informacije dobivene od partnerskih obavještajnih službi. Reuters je također izvijestio da je dio materijala potjecao od njemačkih saveznika.

Ako se pokaže da su podaci koje su MI6, GCHQ ili druge službe povjerile BND-u završili izvan dopuštenog kruga primatelja, problem za Njemačku mogao bi biti veći od kaznenog slučaja protiv dvojice ljudi.

Obavještajna suradnja počiva na povjerenju da će država kojoj je informacija predana jednako strogo štititi podatke kao i služba koja ih je pribavila.

Spominje se Azerbajdžan, ali njemačko tužiteljstvo nije imenovalo državu

Dio njemačkih medija, među njima Der Spiegel, izvijestio je da istražitelji provjeravaju moguću vezu Hanninga s obavještajnim aparatom Azerbajdžana. Tu informaciju prenio je i Reuters.

Međutim, njemačko Savezno državno odvjetništvo u službenom priopćenju nije imenovalo nijednu državu.

Azerbajdžanske institucije danas su javno odbacile takve medijske navode, nazvavši ih dezinformacijama. Stoga se moguća povezanost s Azerbajdžanom u ovoj fazi može navoditi samo kao predmet medijskih izvještaja i istrage, a ne kao utvrđena činjenica.

Njemački WDR, NDR i Süddeutsche Zeitung istodobno navode da strani obavještajni kontakt koji istražitelji provjeravaju nije bio ruski.

BND pokrenuo vlastitu istragu

Afera je otvorila ozbiljna pitanja i unutar samog BND-a.

Aktualni predsjednik službe Martin Jäger potvrdio je da je BND pokrenuo opsežnu internu istragu čim su se pojavile sumnje.

„Za BND i za mene nema kompromisa kada je riječ o unutarnjoj sigurnosti“, poručio je Jäger, dodajući da su interne provjere dodatno ojačale početne sumnje, nakon čega je predmet preuzelo Savezno državno odvjetništvo.

Slučaj dolazi u posebno nezgodnom trenutku za njemačku službu jer Berlin istodobno pokušava ojačati obavještajne kapacitete zbog rastućih sigurnosnih prijetnji u Europi.

Sve počelo zbog potpuno druge istrage

Do jednog od potencijalno najvećih obavještajnih skandala u novijoj njemačkoj povijesti istražitelji su došli gotovo slučajno.

U rujnu 2025. prostorije povezane s Hanningom pretražene su u sklopu sasvim druge istrage, povezane sa slučajem njemačke poduzetnice Christine Block.

Tijekom tih pretraga pronađen je materijal koji je otvorio pitanje kako bivši direktor BND-a godinama nakon odlaska iz službe posjeduje novije, povjerljive dokumente.

Predmet je u svibnju ove godine preuzelo Savezno državno odvjetništvo, a istraga se od tada vodi u suradnji s BND-om i Saveznim kriminalističkim uredom.

Sada slijedi utvrđivanje stvarne štete

Hanning je 7. listopada trebao biti izveden pred istražnog suca Saveznog vrhovnog suda u Karlsruheu, koji odlučuje o izvršavanju istražnog zatvora. Njegovu bivšem suradniku Manfredu D. istražni je zatvor već određen.

Za njemačke istražitelje sada počinje možda i najteži dio posla: utvrditi što je od gotovo 2000 dokumenata samo nezakonito pribavljeno, što je korišteno u privatne svrhe, a što je eventualno doista predano stranim obavještajnim strukturama.

Za britanske i druge partnerske službe pitanje je drukčije: može li se iz kompromitiranih dokumenata identificirati neki njihov agent, doušnik, operacija ili metoda prikupljanja podataka.

Upravo će odgovor na to pokazati je li riječ prije svega o velikom njemačkom sigurnosnom propustu ili o aferi čije posljedice mogu zahvatiti cijelu zapadnu obavještajnu mrežu.

Hanning i Manfred D. zasad su osumnjičenici. Optužbe protiv njih nisu pravomoćno dokazane i vrijedi pretpostavka nedužnosti.