Ukrajinski piloti dronova nadigrali švedske snage u NATO vježbi: „Da je ovo stvarni rat, bili biste mrtvi”

Skupina ukrajinskih pilota dronova, pozvana kako bi zapadnim vojskama prenijela iskustva iz suvremenog ratovanja bespilotnim letjelicama, tijekom vojne vježbe uvjerljivo je nadigrala švedske snage. Associated Press imao je priliku pratiti vježbu pod vodstvom Švedske, održanu u trenutku kada Europa istodobno promatra rastuće sigurnosne prijetnje iz Rusije i neizvjesnost oko politike najmoćnije članice NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država.

Prema scenariju ratne igre, Švedska — jedna od najnovijih članica NATO-a — suočila se s prijetnjom neimenovane države koja gomila vojne snage uz istočnu granicu Saveza. Ukrajinski predstavnici sudjelovali su u ulozi savjetnika za ratovanje dronovima, ali su pritom saveznicima poslali i ozbiljno upozorenje o prirodi modernog sukoba.

Scenarij vježbe predviđao je da švedski otok Gotland ostane bez električne energije i osnovnih zaliha hrane uslijed sabotaža, čime se simulirala situacija neposredno prije mogućeg aktiviranja članka 5 NATO-a, odnosno klauzule o kolektivnoj obrani.

„U teoriji, to bi se moglo dogoditi sutra”, izjavio je kontraadmiral Jonas Wikström, direktor vojne vježbe.

Ukrajinske snage pritom su demonstrirale iskustva stečena na stvarnom bojištu te pokušale pokazati zbog čega smatraju da bi Ukrajina mogla biti vrijedan član NATO saveza.

Tijekom same vježbe ukrajinski piloti dronova imali su ulogu agresorskih snaga. Prema riječima 24-godišnjeg ukrajinskog operatera dronova, švedske su postrojbe tijekom simulacije bile potpuno nadigrane.

„Prekidali smo obuku tri puta kako bi trupe osmislile kako postupiti bolje, ali da je to bio stvarni život, bili bi mrtvi”, rekao je za AP pilot koji je predstavljen pozivnim znakom Tarik, u skladu s ukrajinskim vojnim pravilima.

Drugi ukrajinski pilot, pod pozivnim znakom Karat, rekao je kako švedske snage imaju potencijal, ali da moraju značajno unaprijediti i tehnologiju i taktiku korištenja dronova. Dodao je kako zapovjedni kadar mora razviti mnogo dublje razumijevanje načina na koji se danas vodi ratovanje bespilotnim sustavima.

Govoreći o iskustvima s prve crte bojišta protiv ruskih snaga, Karat je opisao upravljanje malim napadačkim FPV dronovima, ističući kako piloti često djeluju bez potpune situacijske slike.

„Ponekad pilote dronova podržavaju izviđački timovi, ali drugi put radimo naslijepo”, rekao je.

Dodao je i kako zapadne vojske teško mogu razumjeti uvjete u kojima ukrajinski operateri djeluju.

„To morate vidjeti vlastitim očima”, poručio je.

Sličnu poruku poslao je i Claesson, naglasivši da zapadne vojske moraju „brzo naučiti” kako provoditi operacije dronovima te da je „najbrži” način upravo slušanje ukrajinskih iskustava s bojišta.

Brigadni general američke vojske Curtis King izjavio je kako su zapadne snage iz ove suradnje izvukle važne pouke.

„Ono što su nas naučili jest da se doista morate usredotočiti na vlastitu sposobnost preživljavanja i na to kako izbjeći otkrivanje”, rekao je King.

Istodobno je upozorio kako zapadne države moraju dodatno razvijati sposobnosti „dubinskog” otkrivanja prijetnji kako bi dronove mogle identificirati na većim udaljenostima.

Takva znanja postaju sve važnija duž granice NATO-a s Rusijom, gdje je posljednjih mjeseci zabilježen niz incidenata povezanih s bespilotnim letjelicama, uključujući i ukrajinske dronove koje je rusko elektroničko ometanje skrenulo s planiranih ruta.

King je naglasio kako je cilj razviti integrirane sustave u kojima bi radari različitih proizvođača i iz različitih država mogli zajednički razmjenjivati podatke i pratiti prijetnje u stvarnom vremenu.

„Taj je proces započeo, ali još nismo stigli do cilja”, zaključio je.