12. rujna 1991. u ruke četnika i komunističke JNA pao je slavni povijesni gradić Hrvatska Kostajnica na Banovini. U logore odvedeno je mnoštvo hrvatskih gardista i policajaca, kao i civila Hrvata.
To prekrasno mjesto na obalama Une poznato je po utvrdi Zrinski grad iz 14.stoljeća koja se proslavila u bojevima protiv Turaka i svojevrstan je simbol Hrvatske Kostajnice.
Prema popisu uz 1910 g. , zadnjem prije uspostave prve Jugoslavije, grad Kostajnica je imao 2090 ljudi, od čega 1629 Hrvata (78%), 363 Srba (17%), te nešto Nijemaca,Mađara i ostalih. Pred Domovinski rat etnička slika grada je bitno izmijenjena, posebno u komunističkoj Jugoslaviji, pa u gradu živi 54% Srba i 31% Hrvata.
Agonija Hrvatske Kostajnice počela je još 26. lipnja 1991. Mjesecima su srpske pobunjeničke snage iz okupirane Banovine te JNA i srpski teritorijalci iz Bosanske Kostajnice postupno slamali obranu, osvajajući hrvatska sela u okolici grada i blokirajući prometnicu prema Hrvatskoj Dubici, da bi 9. rujna u potpunosti odsjekli Hrvatsku Kostajnicu od ostatka Hrvatske, okupirale zapadni dio grada, a obrambene postrojbe i hrvatsko civilno stanovništvo potisnuli u središte grada.
Obrana Kostajnice sastojala se od 450 ljudi iz 1. brigade ZNG-a, policajaca PU Zagreb, te aktivnih i pričuvnih policajaca policijske postaje Kostajnica.
Pad brda Djed koje dominira gradom Kostajnice uzima se padom grada, a dogodio se upravo na današnji dan 12. rujna. Srbi su zarobili 60 policajaca i gardista na Djedu i prijetili njihovim ubijanjem ukoliko se preostali branitelji Kostajnice ne predaju. U gradu je nastalo rasulo te se dio branitelja odlučio na proboj, dok je dio zarobljen i odveden u logore Glinu i Manjaču kod Prijedora.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.