Od raka se izliječi od 70 do 90% djece, u slučaju suvremenog i adekvatnog liječenja. Ipak, ta je bolest i dalje, nakon nesreće, prvi uzrok smrti djece.

Međunarodni savez organizacija roditelja djece oboljele od raka (ICCCPO-a) i Međunarodno društvo za pedijatrijsku onkologiju (SIOP) promoviraju Međunarodni dan djece oboljele od raka – 15. veljače s ciljem podizanja svijesti javnosti i boljeg razumijevanja poteškoća s kojima se susreću djeca oboljela od raka. i njihove obitelji.

Odluku o proglašenju Nacionalnog dana djeteta oboljelog od malignih bolesti donio je Hrvatski sabor 2006. godine. Svrha obilježavanja ovog dana je informiranje javnosti o raku u djece, prikupljanje sredstava kroz različita događanja i promicanje rada lokalnih roditeljskih udruga, piše  stampar.hr

Što mogu učiniti roditelji?

Zakašnjelo postavljanje dijagnoze smanjuje stopu preživljavanja u razvijenijim i ekonomski bogatijim zemljama. Osmero od desetero djece će preživjeti, dok će u slabije razvijenim zemljama preživjeti tek dvoje do troje djece od desetero – uglavnom zbog prekasnog dolaska u bolnicu.

Iako se od raka izliječi od 70 do 90% djece, u slučaju suvremenog i adekvatnog liječenja, ta je bolest i dalje, nakon nesreće, prvi uzrok smrti djece.

U Hrvatskoj godišnje od malignih bolesti oboli oko 150 djece, najčešće od leukemije, limfoma i tumora mozga. Djeci oboljeloj od raka može se pomoći širenjem informacija o upozoravajućim znacima i kada je neophodno što ranije tražiti liječničku pomoć. Vrijeme će vam pomoći da se bolest što ranije dijagnosticira i prepozna te postigne bolji uspjeh u liječenju.

Rano prepoznavanje upozoravajućih znakova  za mogućnost razvoja raka u djece:

• bljedilo, modrice ili krvarenje, opći bolovi u kostima,
• čvorići ili otekline – posebno ako su bezbolni i bez prateće temperature ili nekih drugih znakova infekcije,
• neobjašnjiv gubitak na težini ili groznici, dugotrajan kašalj ili kratak dah, noćno znojenje,
• promjene u predjelu očiju – bijele mrlje u oku, iznenadno razroko gledanje, sljepoća, modrice, ispupčenost očne jabučice,
• otekline u predjelu trbuha, na glavi ili vratu, u udovima, testisima, žlijezdama,
• glavobolja, posebno ako je jaka i dugotrajna, povraćanje (naročito rano ujutro ili uz pogoršanje tijekom dana),
• bolovi u kostima, zglobovima, leđima, prijelomi, otekline nastale bez udara ili bez znakova infekcije.

Liječenje malignih bolesti

Liječenje malignih bolesti je mukotrpno i dugotrajno – prosjek trajanja uspješnog liječenja je oko 12 mjeseci, no nerijetko ono traje i tri do četiri godine. Maligne bolesti u dječjoj dobi imaju posebnu socijalno-medicinsku dimenziju, uzrokuju traume i poteškoće u prilagodbi na novu životnu situaciju. Pogađaju obitelj kao primarno okruženje djeteta i od izuzetne je važnosti osigurati pomoć roditeljima u prevladavanju i nošenju sa svakodnevnim poteškoćama s kojima se suočavaju brinući se o svom djetetu. Roditelji teško oboljele djece najčešće se žale na komunikaciju u bolnicama i nedostupnost informacija.

Djeca koja su preživjela rak u djetinjstvu izložena su većem riziku za nastanak fizičkih i mentalnih zdravstvenih tegoba.

U istraživanju provedenom u Danskoj sudjelovalo je oko 33.000 osoba koje su u mladosti imale rak. Tijekom studija otkriveno je da su sudionici imali 28% veću šansu da budu hospitalizirani od osoba koje u povijesti bolesti nisu imale rak. Druga studija, koja je provedena u SAD-u, pratila je život 80 osoba koje su preživjele neku vrstu raka u djetinjstvu. Analizom je otkriveno kako su imale slabije vještine čitanja, pažnje, pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti, za razliku od 39 drugih osoba koje nisu poboljšale rak. Liječnici dr. Effinger i dr. Link (Sveučilište u Stanfordu) upozoravaju kako se treba fokusirati na nuspojave lijekova koji se koriste kod malignih bolesti. Na važnost izlječenja, ali i djelovanja lijekova u kasnijim fazama života oboljelih, upozoravaju i danski liječnici dr. Rugbjerg i dr.

Vodič za roditelje

Karcinom u obitelji uzrokuje fizički i emocionalni stres svih članova obitelji zbog čega je važno brinuti se o sebi na ispravan način. U Vodiču za roditelje navedeno je što to uključuje:

• kvalitetnu prehranu,
• tjelesnu aktivnost (čak i najmanja fizička aktivnost kao što je hodanje i vožnja bicikla, smanjuje krvni tlak, poboljšava spavanje i smanjuje iscrpljenost),
• pronalaženje vremena za sebe (sjetite se aktivnosti koje su vam pričinjale zadovoljstvo i uživajte u njima s vremenom na vrijeme, što će vam pomoći da se opustite i osjećate bolje),
• prorađujte emocije (nađite vrijeme za razgovor o svojim emocijama sa članovima obitelji, prijateljima i osobama od povjerenja),
• ostanite povezani (sa svojim prijateljima, hobijima i poslom što je više moguće),
• preispitajte svoja duhovna vjerovanja i prakse (mnogim ljudima utjehu pruža meditacija i molitva ili neki drugi oblik duhovnoga povezivanja i prakse, što uvelike doprinosi stvaranju boljih veza svih članova obitelji),
• prilagodite način razmišljanja o bolestima. naučite biti nježni prema sebi prihvaćanjem vlastitih ograničenja (situacijskih osobnih, vremenskih i dr.),
• uvijek u obzir uzmite da ono što niste stigli danas možete pokušati bolje učiniti sutra.

Članak pripremila: Marija Škes, mag. odgoj. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo