19. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – nastavak četničkih orgija u Vukovaru i okolici Škabrnje

19.11.2024. 11:09:00

Pad Vukovara i Škabrnje nije bio kraj pokolja. Oni su nastavljeni danima nakon okupacije, u Vukovaru i okolici mjesecima nakon pada grada. Nakon Škabrnje, koljači su nastavili svoje krvave orgije u susjednom hrvatskom selu Nadin. 

Cilj svega je bio stvoriti Veliku Srbiju, a prije toga pobiti ili otjerati Hrvate.

Radi ostvarenja tih širina, geopolitičkih ciljeva, planeri agresije na Republiku Hrvatsku osmišljavali su i provodili ciljeve:

(1) ratnim razaranjima ugroziti biološku osnovu hrvatskoga naroda (genocid);

(2) uništiti spomenike kulture (kulturocid) radi poništenja hrvatskog kulturnog identiteta (memocid);

(3) terorom, brutalnošću, masakrima, spaljivanjima, rušenjima – natjerati hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo u masovni egzodus (etničko čišćenje);

(4) uništiti gospodarske i ekološke pretpostavke života i rada u Hrvatskoj (urbicid i ekocid).

Korijeni suvremenih srpskih teritorijalnih posjeda prema Hrvatskoj nalazili su se u velikosrpskoj nacionalnoj ideologiji, čiji su rodonačelnici, između ostalih, bili  Vuk Stefanović Karadžić, Ilija Garašanin, Nikola Stojanović, Stevan Moljević, Vasa Čubrilović, Vojislav Šešelj, Slobodan Milošević i mnogi drugi.

Krvave orgije u Vukovaru, mučenja, silovanja, ubijanja, privatni i javni srpski logori nadilaze sve što je moderna Europa vidjela. Svojom brutalnošću srpska vojska, četnici i vlasti nadišli su sve strahote komunizma, fašizma i nacizma. Slobodno se može reći da je Vukovar možda najveće mjesto stradanja Europe u drugoj polovici 20. stoljeća: prvo bezobzirnim ratom protiv šačice gotovo golorukih hrvatskih junaka i branitelja, a onda i beskrajnim mučenjima i mučenjima preživjelih Hrvata Vukovara.

Dan nakon obilježavanja masakra u Škabrnji, 19. studenoga, svojih se žrtava prisjeća i  Nadin u blizini Škabrnje.  Na današnji dan prije 28 godina četnici i postrojbe JNA ubili su u Nadinu 16 nevinih civila, ostale su protjerali, a kuće zapalili. Živote su izgubila i petorica branitelja, a za tri osobe još uvijek se traga, piše  Braniteljski portal
Grgur Brkić  je 19. studenoga 1991. rano ujutro otišao na posao u Zadar. Kratko nakon toga lokalni četnici, koji su i dalje orgijali i ubijali po Škabrnji, upali su iu Nadin. Grgur je tada izgubio suprugu Stoju.

Sedmero njih su zajedno ubili u jednom podrumu u koji su se jadni sklonili. To je ovdje izagrada ih čovik dobio. Niko ne odgovara za to, a nitko ne traži krivca da bi odgovarao”, kazao je Grgur te dodao kako niti može oprostiti niti zaboraviti. 

Neutješna je Grgurova i Stojina kći  Slavka Ivkovića . Za majčinu je smrt i iživljavanje nad civilima doznala dan kasnije.

To što se dogodilo ispričala nam je jedna žena, koja je preživjela i koja je svjedok. Najprije me nazvao sestrin sin i reka mi da baka neće doći. Odmah mi je slušalica ispala. Nismo mogli niti sahraniti”, kaže Slavka kroz suze.

Neda Brzoja  izgubila je toga jutra majku i sestru. Objekti su ubijeni u  podrumu s još nekoliko mještana koji su se tamo sklonili. I  Marko Čirjak  također je izgubio članove obitelji.

Četnici su mi ubili majku. Ne može se to nikada zaboraviti. Ušli su ti naši susjedi u selo i napravili pokolj”, kaže Marko.

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: PDN-arhiva/Foto: PDN

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.