Od Domovinskog rata do domaćih delicija: Ovi branitelji čuvaju tradiciju stare Slavonije

AUTOR: Bjonda Lučić / Direktno.hr

Jedan od takvih primjera je Braniteljska socijalno-radna zadruga "Sinovi Slavonije", koja svojim djelovanjem povezuje hrvatske branitelje i njihove obitelji, čuva tradicionalni slavonski način prerade mesa te promiče kvalitetu domaćih slavonskih proizvoda. Njezina priča nije samo priča o proizvodnji i radu, nego i o prijateljstvu i ponosu na vlastiti doprinos stvaranja neovisne Republike Hrvatske.

Braniteljska socijalno-radna zadruga "Sinovi Slavonije" osnovana je 2018. godine te okuplja hrvatske branitelje, dragovoljce, hrvatske ratne vojne invalide i članove njihovih obitelji.Osnovna djelatnost zadruge je prerada svinjskog mesa, soljenje, dimljenje i sušenje sve do finalnog proizvoda na tradicionalan slavonski način. Zadruga u svom asortimanu nudi suhe i polusuhe mesne prerađevine od svinjskog mesa, a posebna je zbog toga što su svi proizvodi od domaćih svinja uzgojenih u Slavoniji, kao i domaća mljevena ljuta i slatka paprika te češnjak.

"Tradicionalan slavonski način prerade svinjskog mesa je ustaljen u našim krajevima od davnina. Danas su jedino unaprijeđeni alati i strojevi za mljevenje mesa i punjenje crijeva. Svinje koje su odabrane za preradu su stare jedna do dvije  godine i uglavnom su teške od 250 do 350 kilograma. Dan ranije se kolju u klaonicama u našoj okolici i ostavljaju se preko noći da se meso ocijedi i ohladi u za to predviđenim prostorijama u krugu zadruge ili klaonice. Sljedeći dan se svinjske polovice režu i melju po potrebi", objašnjava Zoran Marunček, upravitelj zadruge.

"Odvaja se meso za kulene i kulenove seke, za kobasice, za švargle i krvavice, po potrebi meso za salamurenje, dio slanine se odvaja i topi u svinjsku mast pri čemu se nakon termičke obrade dobiju čvarci kao nusproizvod. Meso se, prije dimljenja i sušenja,soli u za to predviđenim posudama i ostavlja na salamurenju tjedan ili dva, neki čak i duže. Svi proizvodi se dime i suše u našim pušnicama i komorama. Od soli koristimo jedino sitnu kamenu kuhinjsku sol. Za preradu mesa koristi se slavonska ili baranjska paprika (ljuta i slatka), bijeli luk uzgojenu našim vrtovima i sitno mljeveni crni biber", otkrio je recept za naš portal.

Objasnio je kako se većina zadrugara i prije Domovinskog rata bavila ovim poslom. "Niti jedan naš proizvod nema niti jedan drugi sastojak ili dodatak. Sve naše proizvode u posljednje vrijemo prodajemo uglavnom na kućnom pragu ili šaljemo krajnjim korisnicima po cijeloj Republici Hrvatskoj i zemljama europske unije. Većina naših zadrugara se ovim poslom bavila i prije Domovinskog rata pa smo nakon njegova završetka i odlaska u mirovinu zaključili da bi bilo dobro da se nastavimo družiti i zajednički djelovati kroz posao", istaknuo je Marunček.

Pomoć Ministarstva branitelja

Budući da su se branitelji i prije Domovinskog rata bavili ovim poslom, tako su došli do toga, rekao je Marunček, da osnuju braniteljsku zadrugu. "U velikom dijelu nam je pomoglo Ministarstvo hrvatskih branitelja koje je kroz svoje programe potpore, javne pozive i natječaje, omogućilo novoosnovanim zadrugama da stanu na noge a kasnije da i unaprijede svoju proizvodnju".

Zanimalo nas je kako s određenim vremenskim odmakom danas gledaju na vrijeme Domovinskog rata i devedesete. "Danas, tridesetak godina nakon završetka Domovinskog rata, pokušavamo raditi istim intenzitetom što je naravno nemoguće, ali mladi članovi naših obitelji nam pomažu i polako ulaze u taj posao", otkrio je.

"Većina nas je veću kasnim pedesetim i šezdesetim godinama i gotovo svi imamo nekakve bolesti koje s godinama idu (tlak, šećer, kolesterol i sl.), ali volja i entuzijazam za ovu vrstu posla još se nisu umanjili ili nestali iako smo ove godine jednog zadrugara i izgubili", rekao je.

Uspomene iz Domovinskog rata

Kada god se sastanemo ili radimo uvijek se sjetimo ljudi, događaja i anegdota koje su nastale u vrijeme Domovinskog rata. One strahote što svaki rat donosi i ostavlja traume na njegove sudionike, nastojimo potisnuti ili zaboraviti. Većinom se s radošću i smijehom sjetimo lijepih dana, anegdota, dobrih ljudi i dragih nam uspomena.

Danas neki pokušavaju obezvrijediti Domovinski rat i njegove sudionike. Uglavnom su to oni koji nisu nikada voljeli niti željeli Republiku Hrvatsku kao samostalnu i neovisnu državu. Uvijek ćemo prenositi istinu, čast i poštenje hrvatskih branitelja koji su časno i pošteno pobijedili u nametnutom nam obrambenom ratu i u velikoj mjeri doprinijeli stvaranju moderne Hrvatske države.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Heroji se ne zaboravljaju'' kojeg je financijski podržala Agencija za medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.