Dale su novi smisao braniteljima: Istražili smo sve o braniteljsko-socijalnim radnim zadrugama

Kao što smo već pisali, braniteljska populacija jedna je od najranjivijih skupina našeg društva. Stoga Ministarstvo hrvatskih branitelja na različite načine pokušava poboljšati položaj veterana Domovinskog rata. Od povećanja mirovine preko veteranskih centra pa sve do braniteljskih zadruga. Braniteljska populacija izrazito je, razumljivo, zatvorena jer rijetki su oni koji nisu prošli ratne bojišnice i mogu u potpuno razumjeti psihičke, socijalne, zdravstvene i ostale posljedice s kojima je ova populacija pogođena.

Branitelji u pravnom smislu imaju na raspolaganju različite oblike udruživanja, nužne za iskorištavanje kako državnih poticaja tako i poticaja iz fondova Europske unije. Dva najčešća, svakako su, udruživanje u udruge i zadruge. Pravni status braniteljskih zadruga određen je Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i njihovim obiteljima, koji pak u člancima od 154. do 159. kao lex specialis (specijalni zakon, op.a) donosi Zakon o zadrugama čime je definirano što je točno braniteljska-socijalno radna zadruga.

Tako se navodi sljedeće: "Najmanje dvije trećine osnivača ili članova moraju biti hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili djeca dragovoljca iz Domovinskog rata".

Stoga, pravno gledano braniteljsko-socijalna radna zadruga, u svemu ostalome, funkcionira kao obična zadruga, osim kod evidencije prilikom osnivanja koja se dodatno uređuje Pravilnikom o vođenju Evidencije o braniteljskim socijalno-radnim zadrugama i njihovim upraviteljima.

Zadruga u odredbama spomenutog Zakona o zadrugama člancima od 6. do 10., za razliku od udruge, traži minimalno sedam osnivača, upisuje se u sudski registar trgovačkog suda prema mjestu sjedišta, umjesto statuta moraju se usvojiti na osnivačkoj skupštini takozvana pravila zadruge s minimalnim odredbama definiranim člankom 8. Zakona o zadrugama.

Lepeza djelatnosti

Istražujući braniteljsko-socijalne radne zadruge naišli smo na zanimljivi podatak. Naime, Ministarstvo hrvatskih branitelja  objavilo je registar više od 100 braniteljskih zadruga. Proučavajući popis vidljivo je kako se braniteljska populacija kroz zadruge bavi cijelom lepezom djelatnosti.

Tako na popisu prijavljenih djelatnosti braniteljskih zadruga može se naći: ugostiteljstvo, prodaja pića i napitaka, voća i povrća na odmorištu uz cestu, proizvodnja i prodaja autohtonih proizvoda (suveniri, marmelade, začinsko bilje, maslinovo ulje, proizvodi od smokava, sapuni), stočarstvo (uzgoj ovaca i goveda-buša, turistički rent a car, turističke usluge u nautičkom i ronilačkom turizmu, humanitarna organizacija za likovne radionice braniteljima oboljelim od PTSP-a, sportske djelatnosti, kovačka djelatnost - kovana (ukrasna) bravarija, pčelarstvo, proizvodnja ljekovitog bilja, seoski turizam, trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila, servis traktora i kamiona, plantažna i plastenička proizvodnja jagoda.

Tu su i uzgoj i prodaja božićnih drvaca, informatika - izrada web stranica za braniteljske zadruge, online trgovina proizvoda braniteljskih zadruga, prerada drva i proizvoda od drva (ogrjev), rezanje, oblikovanje i obrada kamena, klesarstvo, morski ribolov, proizvodnja pršuta, djelatnosti privatne zaštite, poslovni turizam (avanturističko zabavni park), fasaderski i ličilački radovi – opremanje, fasaderske tvrtke, uslužna djelatnost-promet žitaricama, izgradnja proizvodnog pogona, gradnja čamaca za razonodu i sportskih čamaca 3012, proizvodnja ekološke hrane i seoski turizam.

Valja napomenuti također kako registar pokriva braniteljske zadruge na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. U ideji razvoja društvenog poduzetništva snažna je težnja za podrškom različitim skupinama stanovišta u ostvarenju boljih uvjeta života i rada uz, istovremeno, ostvarivanje širih društvenih koristi.

Važne za braniteljsku populaciju

Iz tog razloga ovakav je oblik poslovanja pogodan za socijalno i radno uključivanje branitelja i braniteljskih obitelji. S obzirom na to da dugotrajno nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji čine skupinu osoba koje je teže zaposliti, razvidna je potreba poduzimanja mjera usmjerenih jačanju njihove konkurentnosti na tržištu rada.

Provedbom mjera i aktivnosti kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te ostvarivanjem recentnih preporuka za razvoj društvenog poduzetništva na temelju iskustava i smjernica na razini cijele Europske unije, moguće je ostvariti značajne aktivnosti u rješavanju problema nezaposlenosti i povećanju razine zaposlenosti braniteljsko-stradalničke populacije, olakšavanju i daljnjem razvijanju poslovanja društvenih poduzetnika te osiguranju lokalnog razvoja.

U hrvatskom kontekstu ovaj oblik društvenog poduzetništva nudi ranjivoj braniteljskoj populaciji aktivnu integraciju prema postojećim zakonskim rješenjima i mogućnostima tržišta rada. Braniteljske socijalno-radne zadruge u perspektivi društvenih poduzeća za radnu integraciju mogu za braniteljsku populaciju pružiti različite modele integracije, od prijelaznih poslova do onih trajnih samofinancirajućih. Stoga su braniteljske zadruge od iznimne važnosti za branitelje Domovinskog rata i njihove obitelji.

* Tekst je objavljen u suradnji s JANAF-om