27. godišnjica pokolja u Grabovici

09.09.2020. 10:54:00

U ratnom sukobu tzv. Armije BiH i HVO-a 1992. do 1994. godine postrojbe bošnjačke Armije počinile su mnogobrojne zločine etničkog čišćenja i ratne zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenim vojnicima HVO-a.

Ti zločini su najvećim dijelom nepoznati, njihove počinitelje nije gonio Haški tribunal, o njima se malo piše, a sudovi u BiH ih procesuiraju sporo ili za ta zlodjela određuju žalosno male kazne.

Jedan od stravičnijih zločina koji nisu nikad dobili medijsku pozornost bio je pokolj Hrvata u Grabovici kojeg su počinili pripadnici Armije BiH, kada su na posebno okrutan način ubili 33 civila. I danas, 27 godina nakon stradanja traga se za ostacima 19 civila.

Zločin je počinjen u sklopu akcije ‘Neretva 93’ čiji je cilj bio osvajanje područja pod nadzorom HVO-a od Bugojna do Mostara. Za ovaj zločin, kao i za onaj u Uzdolu gdje je ubijena 41 osoba, 29 civila i 12 vojnika HVO-a nitko od vrha Armije BiH nije odgovarao.

U rujnu 2007. su tri Bošnjaka, pripadnika Armije BiH nepravomoćno osuđena za ovaj ratni zločin, no nitko od visokih dužnosnika Armije BiH još nije odgovarao za ove stravične zločine…

Grabovica je hrvatsko selo povrh Mostara smješteno uz samu rijeku Neretvu. U vrijeme muslimansko – hrvatskog rata, Grabovica je od 10. svibnja 1993. bila pod kontrolom postrojbi Armije BiH. Na prvi pogled se činilo da će hrvatski civili biti zaštićeni i da će suživot u ratnim vremenima i takvim okolnostima koliko toliko funkcionirati. Nekoliko mjeseci poslije, u Grabovici su ciljano pobijeni hrvatski civili. Točnije, stravičan pokolj dogodio se 8. i 9. rujna 1993. u sklopu napadne operacije Armije BiH poznate pod nazivom “Neretva 93”.

Neretva 93 i Grabovica

Ovoj odluci su prethodile političke odluke muslimanskog političkog vodstva na čelu s ratnim vođom Muslimana-Bošnjaka Alijom Izetbegovićem kao i odluke sa savjetovanja vrha ABiH u Zenici 22. kolovoza 1993. godine na kojem su sudjelovali isključivo zapovjednici iz reda muslimanskog (bošnjačkog) naroda. Nedvojbeno je da su temeljni ciljevi operacije bili prodor prema Mostaru, Čapljini i Stocu, te eliminacija HVO, odnosno stavljanje HVO-a pod potpunu podčinjenost ABiH što je bilo u potpunoj suprotnosti s ranije potpisanim sporazumima. Također je nedvojbeno da je ova napadna operacija ABiH pokazatelj da je tadašnji bošnjački političko-vojni u potpunosti prigrlio ratnu opciju, odnosno odlučio zagospodariti prostorima koji su po tadašnjim prijedlozima MZ trebali ući u sastav hrvatskih provincija u BiH. U vrijeme trajanja hrvatsko – muslimanskog rata crte bojišnice između ABiH i VRS su bile mirne pa je ABiH većinu snaga povukla s tih crta i usmjerila ih na crte bojišnice s HVO-om. Poznati su brojni primjeri suradnje ABiH i VRS, posebno na tadašnjem hercegovačkom ratištu, piše  Hrvoje Mandić za Bild.ba

Sefer Halilović i Grabovica

Nekoliko dana prije pokretanja muslimanske operacije Neretva 93 postrojbe HVO-a su pokušale oslabiti navedenu operaciju tako da su napale ABiH na području Sjevernog logora, Vrapčića, Raštana i HE Mostar. U napadu su angažirane postrojbe Kažnjeničke bojne, ATG Baja Kraljević, Vojne policije i 2. brigade HVO-a Zbornog područja Mostar, koje su tijekom dana zauzele Raštane, HE Mostar i šljunčaru u Bijelom polju. U ABiH su držali da je svrha napada HVO-a presijecanje snaga IV. korpusa od brane k Vrapčićima. U noći 25./26. kolovoza HVO je srušio klapnu na brani i ispuštanjem velike količine vode ugrozio neke položaje Armije BiH nizvodno u Mostaru.

Štab Vrhovne komande (ŠVK) Armije BiH tražio je od VI. korpusa da pomogne Mostaru i u skladnom djelovanju s IV. korpusom napadne snage HVO-a sjeverno i sjeverozapadno od Mostara. Zapovijed je bila uvod u operaciju Neretva 93 na mostarskom području. U prvoj polovini rujna prikupljene su postrojbe Armije BiH za operaciju: Specijalni odred Zulfikar, Drežnički bataljun IV. korpusa i dvije čete iz 9. i 10. brigade brdskog I. korpusa. Navedene snage su brojale ukupno 860 vojnika. Njihov zadatak bio je napasti glavnim snagama na pravcima Kulac – Golubić – Vratnice i Jasenjani – Mandići – Umac te pomoćnima na pravcu Batačke lazine – Pločno, sa zadatkom da najprije ovladaju crtom Vrdi – Gradina – Veliki Jelinak, a u nastavku crtom Goranci – Đubrani i objektom Pločno. U završnoj fazi plan je bio u suradnji sa snagama IV. korpusa iz Mostara i Bijelog polja izbiti na crtu Planinica – Podine.

Operaciju Neretva 93 je vodio načelnik ŠVK Armije BiH Sefer Halilović s izdvojenim komandnim mjestom (IKM) u Dobrom Polju. Tijekom priprema za napad skupina muslimanskih vojnika iz 9. brdske brigade I. korpusa počinila je zločin 8./9. rujna u Grabovici ubivši 32 civila hrvatske nacionalnosti. Kada uzmemo u obzir sve zločine ABiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu, zločin u Grabovici je po svemu ipak poseban. Bio je to, kolokvijalno rečeno, “gotovo savršen zločin”. Riječ je o zločinu koji se dogodio duboko u dubini teritorija kojeg je kontrolirala ABiH. Poubijani su civili hrvatske nacionalnosti, svi stanovnici sela Grabovice. Igrom slučaja ostali su živi samo dva dječaka, braća Goran i Zoran Zadro koji su se u vrijeme zločina uspjeli sakriti. Iz svega navedenog, zajedno s ostalim činjenicama koje ovdje nećemo navoditi, proizlazi činjenica kako u ovom slučaju nije bila riječ ni o kakvom “incidentu na crti bojišnice”, već o klasičnom primjeru etničkog čišćenja duboko unutar teritorija pod nadzorom ABiH.

Iz svih dokumenata ABiH vidljivo je da su za taj zločin znali svi nadređeni zapovjednici kao i bošnjački politički vrh. Stravična stvarnost, kao i posljedice samog zločina, bili su sakriveni od očiju javnosti te je na snazi dugo vremena vladala i medijska i pravosudna blokada. Pravosudnoj blokadi se još uvijek nije doskočilo. Bild.ba/K

Izvor: Kamenjar.com/PDN/Foto:Kamenjar.com

Izvorni autor: Bild.ba/K

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.