Američki plan: Ruski novac, američke tvrtke i povratak Moskve na energetsko tržište

Washington je ovih dana europskim saveznicima dostavio niz povjerljivih dokumenata u kojima iznosi viziju potpune reintegracije Rusije u svjetsko gospodarstvo i obnove ratom razrušene Ukrajine, piše Wall Street Journal. Prema američkom prijedlogu, Ukrajina bi se obnovila uz pomoć oko 200 milijardi dolara zamrznute ruske imovine, a ključnu ulogu u tom procesu imale bi američke kompanije.

Tim bi se novcem financirali veliki infrastrukturni i tehnološki projekti u Ukrajini, među kojima i izgradnja golemog podatkovnog centra koji bi se napajao električnom energijom iz nuklearne elektrane Zaporižja, trenutačno pod ruskom okupacijom. Drugi dio plana bavi se izlaženjem Rusije iz međunarodne izolacije: američke bi tvrtke ulagale u strateške sektore poput eksploatacije rijetkih metala i bušenja nafte na Arktiku, ali i sudjelovale u obnovi ruskih energetskih tokova prema Europi. Upravo taj segment izaziva najveći otpor u europskim prijestolnicama, budući da je EU nedavno slavodobitno najavila da će do 2027. u potpunosti zabraniti uvoz ruskog plina, dok američki prijedlog ide u smjeru ponovne integracije ruskih energetskih resursa na europsko tržište.

Filozofija "biznisom do mira"

Američki pregovarački tim zajedničku gospodarsku aktivnost i energetsku međuovisnost vidi kao temelj svoje filozofije „poslom do mira“. Dužnosnik Bijele kuće poručio je kako predsjednik Trump i njegov tim rade na postizanju dogovora o okončanju rata, za koji smatraju da traje predugo.

Dio europskih dužnosnika koji su imali uvid u dokumente nije uvjeren da bi te planove uopće trebalo shvatiti ozbiljno. Jedan ih je usporedio s Trumpovom vizijom izgradnje rivijera-resorta u Pojasu Gaze. Drugi je, govoreći o predviđenim energetskim aranžmanima, rekao da se radi o ekonomskoj verziji konferencije iz 1945. godine na kojoj su pobjednici Drugog svjetskog rata podijelili Europu. „To je kao Jalta“, rekao je.

Europa, koja se od ruske invazije 2022. godine sustavno nastoji osloboditi ovisnosti o ruskom plinu, ne želi nastaviti kupovati energiju od zemlje koju smatra svojom najvećom sigurnosnom prijetnjom. Europski dužnosnici strahuju da bi američki pristup Rusiji dao predah potreban da ojača svoje gospodarstvo i vojnu moć.

Europski otpor i Sjeverni tok

Njemačka vlada dodatno je naglasila da europske sankcije zabranjuju bilo kakve radove ili financijske transakcije povezane s popravkom plinovoda Sjeverni tok. Njemački kancelar Merz u ponedjeljak je poručio da je „skeptičan prema američkim prijedlozima“.

Bitka za rusku imovinu

U središtu prijepora nalaze se zamrznuta ruska sredstva, koja se najvećim dijelom drže u europskim financijskim institucijama. Europski dužnosnici žele taj novac iskoristiti za odobravanje zajma Ukrajini, kako bi mogla kupovati oružje i održavati funkcioniranje države. Washington, međutim, tvrdi da bi se takav fond brzo iscrpio.

Umjesto toga, SAD planira angažirati direktore s Wall Streeta i milijardere da novac ulože u projekte, čime bi se, prema američkoj strani, višestruko povećao iznos dostupan za ulaganja. Jedan američki dužnosnik uključen u razgovore izjavio je da bi iznos pod američkim upravljanjem mogao narasti na 800 milijardi dolara. „Naša je snaga u tome što uistinu razumijemo financijski rast“, poručio je.

Ako američka vizija prevlada, potisnula bi europske planove i učvrstila rusku ekonomsku reintegraciju. Kako su to opisali neki sugovornici, vodi se „mahnita utrka s vremenom“ kako bi se europski planovi proveli prije nego što SAD nametne vlastita rješenja.

Planovi za ukrajinske veterane

Trumpov izaslanik za Rusiju Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner već su se savjetovali s vodećim direktorima s Wall Streeta o načinima oživljavanja ukrajinskog gospodarstva. U njihovim se planovima, među ostalim, spominje i prijedlog da ukrajinski veterani polože oružje te umjesto toga zarađuju plaće na razini Silicijske doline, upravljajući podatkovnim centrima koje bi gradile američke tvrtke.