Amerika nije učila iz prošlosti – intervencija u Iranu mogla bi zapaliti planet

Naslov: Izrael, Iran i SAD: Je li ovo uvod u globalni sukob?

U noći 13. lipnja 2025. svijet je svjedočio naglom prelasku iz prikrivenog u otvoreni sukob između Izraela i Irana. Godinama se vodio tihi rat – od sabotaža iranskih nuklearnih postrojenja do atentata na znanstvenike. No ovoga puta, Izrael je lansirao masivni zračni udar na više od 100 strateških ciljeva u Iranu, tvrdeći da raspolaže obavještajnim podacima o skorom napadu Teherana. Napadom su obuhvaćeni objekti u Isfahanu, Natanzu, Teheranu i vojni objekti Revolucionarne garde.

Iranski odgovor bio je jednako silovit. Više od 150 balističkih projektila i 100 dronova ispaljeno je prema izraelskim gradovima i vojnim bazama. Iako je većina oborena obrambenim sustavima poput Iron Dome i Arrow, šteta u Tel Avivu i Haifi bila je značajna, a više desetaka civila i vojnika je ranjeno.

U takvom kontekstu, 21. lipnja 2025., Sjedinjene Američke Države uključuju se izravno u sukob. Pod zapovjedništvom predsjednika Donalda Trumpa, izveden je precizni vojni udar na tri ključna iranska nuklearna kompleksa – Fordow, Natanz i Isfahan. Operacija je uključivala stealth bombardere B-2 i podmornice klase Ohio, koje su lansirale Tomahawk krstareće rakete. Posebno značajna bila je uporaba GBU-57 bombi, poznatih kao „bunker-busteri“, dizajniranih za uništavanje podzemnih ciljeva.

Trump je izjavio kako su ciljevi „potpuno neutralizirani“, naglašavajući da SAD ne traži rat, već eliminaciju nuklearne prijetnje. No, reakcije nisu bile jednoglasne. Mnogi demokratski političari i međunarodni analitičari upozorili su na moguću eskalaciju koja bi mogla nadilaziti regiju Bliskog istoka.

Iran je američku akciju nazvao činom agresije i najavio odmazdu. Službeni Teheran tvrdi da su pogođeni objekti bili isključivo za mirnodopske svrhe i optužuje SAD za kršenje međunarodnog prava. Glasnogovornik Revolucionarne garde poručio je da „ničija sigurnost više nije zajamčena“. Strahuje se da bi iranske odmazde mogle uključivati cyber napade, atentate, te sabotaže i terorističke akcije širom svijeta.

Sigurnosne agencije u SAD-u i saveznicima već su u stanju povišene pripravnosti. FBI je pojačao nadzor potencijalnih domaćih prijetnji, a policijske snage u New Yorku, Los Angelesu i Washingtonu raspoređene su oko osjetljivih ciljeva. S druge strane, američka vojska je ojačala prisutnost u Perzijskom zaljevu, dok Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati povećavaju vlastite obrambene kapacitete.

Geopolitičke posljedice su ozbiljne. Već sada dolazi do velikih fluktuacija na tržištu nafte, a pomorske rute kroz Hormuški tjesnac su pod povećanim rizikom. Mnoge zemlje, uključujući Kinu, Rusiju i članice EU, pozivaju na hitnu deeskalaciju i diplomatsko rješenje. UN je najavio hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti, iako su izgledi za konsenzus vrlo niski.

Pitanje koje se logično nameće: Je li svijet na rubu Trećeg svjetskog rata? Iako izravni globalni sukob zasad nije izgledan, povezanost ovih događaja s ostalim kriznim žarištima – rat u Ukrajini, napetosti oko Tajvana, sukobi u Sudanu i izraelsko-palestinsko pitanje – povećava globalnu nesigurnost.

Predsjednik Trump, koji je svoju vanjsku politiku temeljio na paroli „America First“ i izbjegavanju novih ratova, sada je u središtu ozbiljne međunarodne krize. Kritike da je djelovao bez odobrenja Kongresa i da je njegov potez bio motiviran političkim kalkulacijama pred izbore, sve su glasnije.

I na kraju, ostaje pitanje odgovornosti: je li Izrael isprovocirao ovu krizu svojim „preventivnim“ napadom, ili je Iran zaista predstavljao neposrednu prijetnju? Je li američka intervencija čin nužne obrane ili opasno potpirivanje sukoba?

Svijet čeka odgovor – dok Bliski istok gori.