Koja je logika ukidanja olakšica za mlade koji su u Hrvatskoj i izlaze iz našeg obrazovnog sustava, a davanja olakšica onima koji su otišli?

Od prvog dana iduće godine poslodavci više neće imati povlasticu oslobađanja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje prilikom zapošljavanja osoba mlađih od 30 godina. Ta je mjera bila uvedena 2015. godine kada je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 42,5 posto. Budući da je sada nezaposlenost mladih bitno manja, a zbog oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje samo lani su proračunski prihodi bili manji za 385 milijuna eura, Vlada je ovu pogodnost odlučila ukinuti, no mjera će se provesti do kraja za one koji je već konzumiraju.

U Vladi kažu da će time pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava i tvrde da ukidanje mjere neće imati utjecaja na iznos neto plaće, ali će se povećati trošak poslodavca, i to u prosjeku za oko 300 eura mjesečno.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio je u srijedu kako je, s obzirom na rekordno nisku nezaposlenost, pa tako i mladih, Vlada procijenila kako je sazrelo vrijeme da se poslodavcima ukine ta olakšica, tim prije što ostaje na snazi umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade, pa oni do 25 godina imaju pravo na 100-postotni povrat poreza, a oni od 26. do 30. godine na 50 posto.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ovu odluku nije dobro primila i ističu da nisu nestali razlozi za zadržavanje mjere poticanja zapošljavanja mladih radnika.

- Upravo suprotno, porezne olakšice omogućavaju poslodavcima konkurentnost u plaćama za mlade i zadržavanje mladih na našem tržištu rada, stoga je zadržavanje mladih zaposlenika poluga za ubrzanje razvoja cijelog tržišta i rasta standarda u društvu - poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Ukidanje oslobađanja od obveze doprinosa za mladog zaposlenika uz jednaki ukupni trošak rada kao posljedicu bi, navode u HUP-u, imalo pad bruto (1) plaće s 2000 na 1717 eura.

U HUP-u iznose niz argumenata zbog kojih bi trebalo zadržati ovu olakšicu.

Njome se, kažu, poslodavcima olakšava da budu konkurentniji u zadržavanju mladih na domaćem tržištu. Ističu da je uvjet za korištenje ove olakšice sklapanje ugovora na neodređeno radno vrijeme, što mladima jamči veću sigurnost i kreditnu sposobnost.

Napominju da su poslodavci već maksimalno podigli plaće i primanja svojim zaposlenicima i osigurali niz benefita kako bi zadržali radnike. Kažu da su negativne posljedice ukidanja ove mjere niža konkurentnost plaća za mlade, veća vjerojatnost za napuštanje Hrvatske, rad u inozemstvu (EU) i eventualno trajno preseljenje, čime produbljujemo demografsku krizu, ali i gubimo prihode ne samo po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje, nego i ostale porezne prihode po osnovi rada (porez na dohodak i doprinosi za mirovinsko osiguranje) i osnovi potrošnje (PDV).

- Postavlja se pitanje logike ukidanja olakšica za mlade koji su u Hrvatskoj, koji izlaze iz našeg obrazovnog sustava i ulaze na tržište rada, a davanja olakšica onima koji su otišli, a koje želimo vratiti. Nije li logično dati snažnije poticaje mladima koji su tu i koje želimo zadržati - pitaju u HUP-u.

Naglašavaju kako se povećava udio mladih zaposlenika u granama "nove" ekonomije, drugim djelatnostima koji stvaraju iznadprosječno visoku dodanu vrijednost (ICT, medicina) ili, pak, rade u kritičnim infrastrukturnim djelatnostima (logistika, graditeljstvo, promet, turizam i ugostiteljstvo, općenito strukovna zanimanja), pa je zadržavanje takvih zaposlenika važna poluga za ubrzanje razvoja cijelog tržišta i rasta standarda u društvu.

Navode i primjere drugih zemalja. Tako nizozemski poslodavci mogu isplatiti do 30 posto bruto plaće radnika, koji dođe raditi u Nizozemsku, kao neoporezivi dodatak. U Austriji subvencije za zapošljavanje mladih dosežu i do 50 posto bruto plaće u prvih 12 mjeseci zaposlenja, a iako se poslije smanjuju na oko 25 posto kroz druge oblike subvencija i olakšica za zadržavanje mladih u dugoročnom zaposlenju, ovisno o specifičnim okolnostima i regionalnim programima postoji prostor za izdašnije poticaje.

- Poljska, koja ima najbolje rezultate povratka emigrirane populacije na matično tržište rada, mladima do 26 godina osigurava olakšicu na porez na dohodak do 18.000 eura godišnje, što direktno povećava njihov neto prihod. Poljska također poslodavcima sufinancira do 50 posto troška zapošljavanja mladih u prvoj godini zaposlenja. U nekim slučajevima subvencija može biti i veća ako je riječ o dugotrajno nezaposlenim osobama ili osobama s invaliditetom - kažu u HUP-u.

Navode i primjer Italije koja daje mogućnost oslobađanja plaćanja doprinosa za mlade i do 50 posto tijekom prve tri godine nakon zapošljavanja, a na jugu Italije oslobađa se i do 100 posto izdvajanja za doprinose. Poslodavci koji zaposle mlade osobe koje nisu zaposlene, ne školuju se niti sudjeluju u obuci mogu dobiti subvenciju koja pokriva do 60 posto bruto plaće mladog radnika tijekom prve dvije godine zaposlenja.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber uz sve još ističe da u Hrvatskoj kontinuirano rastu životni troškovi, i to brže od primanja, da mladi zbog toga teško stječu financijsku neovisnost, kasnije se osamostaljuju i lakše se odlučuju na odlazak iz Hrvatske.

- Riječ je o visokokvalificiranoj radnoj snazi u čije je obrazovanje Hrvatska uložila značajna sredstva i koja je ključna za napredovanje, a time i ubrzanje rasta, s obzirom na vještine i znanja koja posjeduju.

Prof. Damir Bakić iz Možemo! kaže da je olakšica za poslodavce u vremenu kada je uvedena bila dobar potez, ali su se sada stvari stubokom promijenile i nema stvarnog razloga da se nastavi s mjerom oslobađanja poslodavaca od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Korektno je, kaže, da će se ona provesti do kraja za one zaposlenike za koje se već primjenjuje.

- Premda smatram da je ovaj potez dobar, trebala mu je prethoditi istinska reforma zdravstvenog sustava, prvenstveno bolničkog sustava - istaknuo je Bakić.

Petra Mandić iz Mosta podsjeća da je gotovo svaka četvrta nezaposlena osoba u Hrvatskoj mlađa od 30 godina, da je nezaposlenost mladih tri puta veća od opće nezaposlenosti, da nešto više od petine mladih ljudi ne radi te da se ne mogu osamostaliti niti si priuštiti nekretninu.

- Stručnjaci koje smo u sklopu rada demografskog savjeta Mosta konzultirali ujedno upozoravaju da se mladi koji ne mogu dulje vrijeme pronaći posao nazivaju ‘izgubljenim generacijama‘, a istraživanja potvrđuju goleme dugoročne društveno-ekonomske gubitke za cijelu zemlju. Osim toga, mladi ljudi koji ne mogu pronaći dobro radno mjesto u svojoj zemlji potražit će ga u inozemstvu - naglasila je Petra Mandić i zaključila da Plenković ovom mjerom ne popravlja demografsku sliku Hrvatske, nego čini suprotno.