Benčićkina udruga primala milijune iz inozemstva, SDP je bez diplome uveo u povjerenstvo

27.05.2021. 07:08:00

Prije dva dana, kako je najavio Domovinski pokret objavio je koje su nevladine organizacije, a čiji su čelni ljudi povezani sa strankom Možemo bile obilno financirane kako iz gradskog te državnog proračuna, tako iz dotacija primljenih od stranih organizacija.

Među njima našao se i Centar za mirovne studije (CMS) čija dugogodišnja programska voditeljica bila Sandra Benčić, jedna od saborskih zastupnica Možemo koju su mediji nakon prvog kruga lokalnih izbora predstavili kao moguću buduću premijerku Republike Hrvatske. Ona je inače 2012. imenovana u Povjerenstvo za nadzor policije, kada je imala samo srednju stručnu spremu, budući da je pravno diplomirala 2014. u 36 godini života.

Članicom Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova postala je odlukom saborskog Odbora za ljudska prava i nacionale manjine, u vrijeme kada je većinu imao vladajući SDP.

Među podacima koje je objavio Domovinski pokret, navodi se kako je CMS uprihodio 42.624.246 kuna i to samo u razdoblju 2013. – 2020. godine. No, što je zapravo CMS nevladina udruga građana koja se formalno zalaže za društvenu promjenu temeljem načela nenasilja, izgradnje mira i ljudskih prava povezivanjem obrazovanja, istraživanja, aktivizma i rada na javnim politikama?

Centar za mirovne studije izrastao je iz različitih oblika izravne izgradnje mira u zapadnoj Slavoniji (Volonterski projekt Pakrac, 1993. -1997.), gdje se 1996. godine prvi put i razgovaralo o osnivanju organizacije, a formalno je osnovan godinu dana kasnije.

Interesne sfere CMS-a: Od migranata do vojske i obavještajnih službi

Među glavnim interesima CMS-a su borba protiv rasizma pod krinkom koje se lobira za azil, integracijske politike i općenito prihvat migranata bez obzira na njihov pravni status. Tako je Gordan Bosanac, također jedan od glavnih ljudi i CMS-a i stranke Možemo, tijekom izbjegličke krize zastupao da Hrvatska treba primiti 50.000 ilegalnih migranta.

Centar za mirovne studije unutar sebe sadrži i neformalne “Mirovne studije”, a jednogodišnja izobrazba na njemu košta otprilike kao i prosječna godina fakultetskog obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu. Unutar svog obrazovnog i edukativnog programa zapravo zastupaju uvođenje građanskog odgoja u hrvatski obrazovni sustav, a CMS je također

Posebno je interesantno da je ova nevladina organizacija istaknuto zainteresirana za ljudsku sigurnost pa u sferu svojeg zanimanja nabraja vojsku/Ministarstvo obrane, policiju/Ministarstvo unutarnjih poslova i obavještajne službe/SOA. U tom kontekstu vrijedi podsjetiti kako se upravo Sandra Benčić 2006. godine našla pod budnim oko SOA-e radi sigurnosne provjere uoči imenovanja u Vladin Savjet za razvoj civilnog društva, ali je uz medijsku pobunu i pomoć bivših operativaca Instituta otvoreno društvo Hrvatska sigurnosna provjera zaustavljena, a zbog narudžbe provjere smijenjena je tadašnja predstojnica Ureda za udruge Vlade RH.

Ona je za Glas Koncila 2005. istaknula da se udruge formiraju zbog nečistih interesa i ciljeva, da ih se često financira izvana zbog prikrivenog političkog utjecaja u Hrvatskoj te da neke rade protiv Hrvatske, provodeći veleizdajničku misiju kao i da su udruge krinka za subverzivnu djelatnost protiv pravih hrvatskih interesa. Zbog tog njenog intervjua reagirao je priopćenjem čak i Institut otvoreno društvo Hrvatska te je tima prouzročila bijes svih veći nevladinih organizacija pogotovo onih koje su uglavnom financirane iz inozemstva.

CMS stajao iza osnivanja Documente Vesne Teršelić i GOLJP-a Zorana Pusića

Centar za mirovne studije nalazi se na adresi Selska cesta 112 na kojoj se nalazi i Platforma 112, unutar koje djeluje 60 organizacija civilnog društva kojima pripadaju i CMS uz B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG i drugi.

Članovi izvršnog odbora CMS-a Cvijeta Senta, Lana Jurman, Sara Kekuš i Sara Lalić.

Centar za mirovne studije također je jedan je od osnivača Documete, a uz Centar za građanske inicijative Poreč, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP Zorana Pusića), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documentu-Centar za suočavanje s prošlošću i udrugu Terra, osnovali i zakladu Solidarna.

CMS između ostalih financira Sorosova Zaklada za otvoreno društvo, Vlada RH, Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, MZOS, Grad Zagreb, EU, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Među predavačima na CMS-u Eugen Jakovčić, Ana Raffai i Rada Borić

Ova udruga također organizira razne radionice i kolegije, mentorske koji ima nekoliko desetaka stoga vrijedi izdvojiti tek nekoliko istaknutiji: Amir Hodžić (Spol Rod Queer), Ana Raffai, Otto Raffai (Nenasilno djelovanje), Vesna Teršelić (Suočavanje s prošlošću), Gordan Bosanac (Ljudska sigurnost).

U njihovim predavanjima sudjeluju i druge udruge među kojima vrijedi izdvojiti: Eugen Jakovčić (Documenta), Vildana Semić Isaković (Medžlis Islamske zajednice Sisak), Vesna Zovkić (Isusove male sestre), Princ Wale Soniyi (Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj), Rada Borić (Ženski studiji), Lorena Drakula (Studentski zbor FFZG).

Godišnje dobivaju oko 4,5 milijuna kuna, a partner im je Srpsko narodno vijeće

CMS danas financiraju, među ostalima, Europska unija, Vlada RH, Ured za udruge,
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Sorosev Open Society Foundations, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta RH, Grad Zagreb i drugi. Preko 70 posto sredstava dobivaju izvana, a godišnje primaju oko 4,5 milijuna kuna (oko 700.000 eura).

Među partnerima CMS-a navode se Ekonomski institut u Zagrebu, Ekonomski fakultet na Sveučilištu u Splitu, Beogradski centar za sigurnosnu politiku (gdje je Benčić sudjelovala na konferenciji), Ured pučke pravobraniteljice, Pravni fakultet i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Srpsko narodno vijeće.

Izvor: Narod

Izvorni autor: sv/Hina

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.