Bitka za Zadar – 34 godine od početka općeg napada

Opći napad na Zadar započeo je 15. rujna 1991. godine i trajao je punih pet dana. Bio je to jedan od najtežih trenutaka Domovinskog rata, obilježen masovnim napadima JNA tenkovima i topništvom iz devet smjerova. Cilj je bio deblokirati preostale vojarne u gradu i zauzeti Zadar, koji je velikosrpska politika vidjela kao sjedište tzv. “srpske Dalmacije”.

Grad u paklu opsade

Nakon što je linija obrane u zaleđu popustila, JNA je zauzela Murvicu i Crno, a početkom listopada 1991. stigla do Musapstana, brda Križ i Bokanjca. Zadar je tada bio napadnut svom silinom – tenkovima, topništvom, zrakoplovima i ratnim brodovima. Grad je istodobno razarala i peta kolona, dok je unutar njega bilo najmanje desetak vojarni JNA iz kojih se svakodnevno pucalo.

Stanovništvo se skrivao u podrumima i skloništima, potpuno odsječeno od ostatka Hrvatske, bez ikakve prometne i telefonske veze. Pomoć izvana bila je nemoguća.

Vrhunac razaranja dogodio se 6. listopada 1991. godine. Tog dana Zadar je doslovno gorio – poginula su 23 civila, a na grad su pale tisuće granata, uključujući i kasetne bombe. Pogođeno je više od 120 objekata u samom središtu.

Hrabrost hrvatskih branitelja

Unatoč nadmoćnom neprijatelju i nedostatku naoružanja, hrvatske su postrojbe pokazale nevjerojatnu odlučnost i hrabrost.

Ključnu ulogu u obrani imala je 3. imotska bojna 4. gardijske brigade koja je držala prvu crtu bojišnice na starim talijanskim bunkerima i u samom gradu. Ništa manje važan nije bio doprinos policijskih snaga, dijelova 112. brigade HV na Bokanjcu te gradskih rajonskih štabova.

Napad JNA, u kojem su sudjelovali tenkovi kninskog, banjalučkog i mostarskog korpusa, zaustavljen je. Nakon neuspjeha, agresori su bili prisiljeni na pregovore o prekidu vatre.

Zatišje i novi napadi

Dogovoreno zatišje potrajalo je nekoliko tjedana, no potom su uslijedili novi sustavni napadi u kojima je poginulo još tridesetak civila. Ipak, uspostavljena crta bojišnice ostala je nepromijenjena sve do operacije Maslenica 1993. godine.

Propali velikosrpski planovi

Zadar je bio ključan u planovima velikosrpske politike. Milan Martić sanjao je o Zadru kao “najvećoj srpskoj luci”, Vojislav Šešelj prijetio je “kupanjima u srpskom moru unatoč listopadu” i “ispijanjem kave u Zadru”, a Ratko Mladić osobno je zapovijedao napadom na grad.

No kao i Šibenik, i Zadar se obranio. Hrabrošću svojih branitelja i građana, grad je ostao nepokoren, a planovi o “srpskoj Dalmaciji” nepovratno su propali.

Dan sjećanja

Opći napad na Zadar, započet 15. rujna 1991., ostaje trajno urezan u kolektivno pamćenje. Tog dana pale su prve granate na sam grad, a borbe su se intenzivirale tijekom listopada i studenoga. Bio je to početak krvave jeseni u kojoj su branitelji i stanovnici Zadra pokazali nepokolebljivu odlučnost da obrane svoj grad i slobodu Hrvatske.

Zadar je preživio, a njegova obrana postala je simbol pobjede nad višestruko nadmoćnijim neprijateljem i dokaz da se ljubav prema domovini i hrabrost mogu suprotstaviti i najvećoj sili.