Svojim tezama o Srebrenici, ali i stavovima iznesenima o obitelji Zec, predsjednik Zoran Milanović ovih je dana zgrozio dobar dio poglavito vlastitog biračkog tijela, odnosno ljevice koja ga je instalirala na čelo države. Dok u njegovu SDP-u uglavnom vlada muk nakon predsjednikovih istupa, u platformi Možemo odlučili su preuzeti prostor stožerne stranke ljevice, a tomu ponajviše pridonosi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je, izgleda, po svaku cijenu odlučio biti drugačiji od svojih prethodnika.

Tako je Tomašević stigao i na Sljeme, gdje je odao počast Aleksandri Zec i njezinim roditeljima, i to kao prvi predstavnik Grada Zagreba u posljednja tri desetljeća. Tomašević je sudjelovao i u programu komemoracije koju je organizirala Antifašistička liga RH u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem koje je odlučilo obilježiti tridesetu godišnjicu ubojstva Aleksandre, Marije i Mihajla Zeca.

Komemoraciju nije propustio ni šef SDSS-a i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, uz njega je bio i potpredsjednik Vlade Boris Milošević, ali i niz drugih aktivista koji ionako godinama posjećuju lokalitet pored bivšeg sljemenskog doma Adolfovac, gdje su početkom prosinca 1991. godine ubijene djevojčica Aleksandra i njezina majka Marija Zec.

Poznati detalji

Poznato je kako su u noći 7. prosinca 1991. godine na zagrebačkoj Trešnjevci u Poljaničkoj ulici pripadnici Merčepove jedinice upali u dom zagrebačke obitelji Zec koja je u tom trenutku već spavala. Uhićenje oca obitelji Zec, Mihajla, ubrzo se pretvorilo u javnu likvidaciju, a zatim je došlo do otmice dviju svjedokinja ubojstva, njegove supruge Marije i njihove dvanaestogodišnje kćeri Aleksandre.

Munib Suljić, Siniša Rimac, Igor Mikola, Nebojša Hodak i Snježana Živanović u idućim satima majku i kćer odvezli su kombijem do planinarskog doma na Sljemenu, gdje su kao pričuvni pripadnici MUP-a bili stacionirani, nakon toga obje su likvidirane, a obitelj Zec pokopana je u okolici Prijedora. Svoju verziju priče o ovom nemilom i nadasve tragičnom događaju ovih je dana iznio bivši saborski zastupnik Branimir Glavaš.

“Prestanite više lagati o pokojnom Tomislavu Merčepu, on je za vrijeme ubojstva obitelji Zec boravio u SAD-u, nije bio u Hrvatskoj”, tvrdi Glavaš koji je na društvenim mrežama pokušao demantirati, kako kaže, gotovo tri desetljeća stare laži koje se kontinuirano ponavljaju s ciljem da se Merčepa proglasi odgovornim za zločin ubojstva obitelji Zec. Ti su sufleri, kako naglašava Glavaš, ove godine još hrabriji jer Merčepa nema.

“Prvi put iznijet ću javno da smo 6. prosinca 1991. Tomislav Merčep i ja zajedno trebali otputovati u SAD u posjet hrvatskim iseljenicima (na njihov poziv) radi preuzimanja financijske pomoći namijenjene obrani Hrvatske. O namjeri našeg putovanja bio je obaviješten i najviši državni vrh, kao i zapovjednik Operativne zone Osijek, general Karlo Gorinšek, koji mi je osobno pismeno odobrio odlazak u SAD, te i danas imam sačuvano odobrenje za putovanje u SAD. Svoj sam odlazak u SAD u zadnji trenutak otkazao jer je u međuvremenu smijenjen zapovjednik obrane grada Osijeka Eduard Bakarec, a predsjednik Tuđman je za zapovjednika obrane grada Osijeka, imenovanjem od 7. prosinca 1991., postavio mene, s čime sam bio upoznat tjedan dana prije”, ustvrdio je Glavaš prilažući fotografije dokaza kojima raspolaže.

Prijetila sudbina Vukovara

Svoje je simpatizere podsjetio da je u tim trenucima njegovu Osijeku prijetila sudbina Vukovara pa bi od njega bilo neodgovorno da se u jeku žestokih napada na grad zaputio preko Atlantika te je svoje putovanje otkazao, a Merčepovo putovanje usuglasio s Državnim vrhom pa je Merčep u SAD otputovao sam.

“Ovo je prava istina o slučaju Tomislava Merčepa vezano uz ubojstvo obitelji Zec, a ostalo je sve laž. O drugim razlozima zbog čega je Tomislav Merčep suđen nemam saznanja i ne mogu ih komentirati.

Gledajući iz današnje perspektive, sada mi je žao što tada nisam i ja otišao u SAD jer se ne bih 17 godina vukao po sudovima i dokazivao svoju nevinost u tzv. slučaju selotejp, jer bih se mogao vrlo lako opravdati, dokumentima koje vam predstavljam, a to je je izdana američka viza za ulazak u SAD, 6. prosinca 1991.”, rekao je Glavaš.