Brzo testiranje kod obiteljskog liječnika: 'Valjda je jasno da se ne može ući s ceste u našu ordinaciju'

'No morate shvatiti da se dnevno u obiteljskoj medicini zbrine 200-300 tisuća ljudi. Ljudi imaju sve svoje bolesti otprije, kronične, onkološke, imaju koronu, 85-90% svih slučajeva korone prati obiteljski liječnik. Dakle, koji su naši kapaciteti za raditi brze antigenske testove? Mi od tog posla ne bježimo. To uopće nije težak posao - staviš na sebe zaštitnu opremu i gurneš štapić u nos bolesnoj osobi. Pa ljudi si to i sami danas rade! Dakle, problem nije posao. Problem je organizacijska forma. Kada i gdje to raditi? Tko će to raditi? Mora li to biti visokospecijalizirani liječnik? Vi vidite kako se PCR testiranja organiziraju na svim mogućim punktovima - u kontejnerima, kroz prozor, u vanjskom prostoru, u potpunoj zaštitnoj opremi, u skafanderu, uz naručivanje, uz pomoć dodatnog osoblja, sestara, tehničara i administratora. Sada bi se odjednom isti taj postupak - guranje štapića u nos, što je i kod PCR-a i kod brzog antigenskog testa, trebalo odvijati u ordinacijama u kojima borave u čekaonicama i zdravi i bolesni ljudi!', nastavlja Ban Toskić i dodaje kako smatra da je neprihvatljiv način s press konferencije ljudima reći: "Od sutra možete u bilo kojoj ordinaciji obiteljske medicine napraviti brzi antigenski test".

Upitala je kakva je to poruka i gdje se to može napraviti.

'Pa valjda samo tvoj izabrani liječnik može inicirati pretragu. Valjda je jasno da se ne može ući s ceste u našu ordinaciju, da se treba najaviti telefonom. Naravno, mi ćemo se samoorganizirati kao što to uvijek radimo jer nam državna administracija ne pruža nikakvu logistiku, ne zanima ih ništa' , dodala je, poručivši kako bi obiteljske ordinacije ovakvim načinom rada mogle postati žarišta zaraze.

Dijana Mayer, epidemiologinja HZJZ-a, također gostujući u Studiju 4, priznaje da je veliki teret na obiteljskoj medicini.

'Ja sam epidemiolog, ne bavim se organizacijom zdravstvene zaštite, ne znam kako je to od danas do sutra rečeno obiteljskoj medicini. Znam da je obiteljska medicina to i prije radila za zdravstvene djelatnike, za one koji nisu cijepljeni pa su se morali dva puta tjedno testirati', kaže Mayer, a na pitanje kako ona misli da će i zaraženi i oni koji to nisu boraviti u istoj prostoriji, kaže: Sigurno će se pacijenti trebati razdvojiti. Dakle, oni koji su došli na testiranje će dobiti jedne termine, ostali će dobiti druge termine, odgovara i dodaje kako vjeruje da će se ovih dana u ministarstvu sigurno razgovarati o tome kako će to organizacijski izgledati.

Dodala je  da će ići detaljna preporuka. Mayer naglašava i kako je zbog velikog broja novozaraženih i pritisak na testiranje velik. To je, kaže, jedan od razloga zašto se za neke pacijente preporučuje brzi antigenski test, kako bi ljudi došli na red, umjesto da na rezultate PCR-a čekaju pet do sedam dana, "a zaista nije potrebno da se svi testiraju PCR-om".

'Jučer smo imali novi rekord, toliko još nismo imali od početka pandemije', kazala je. 

Mayer upozorava I na slabu procijepljenost.

'Na današnji dan imamo svega 63% procijepljenog stanovništva, što je malo i nezadovoljavajuće, pogotovo kada nam se u priču upleo omikron. Omikron se puno brže širi nego delta. Klinička slika jest blaža, ali na tako veliki broj novooboljelih, šanse su veće da ćemo imati i onih s težom kliničkom slikom', zaključila je.