Četiri scenarija za Grenland: Između američkih ambicija, danske suverenosti i arktičke sigurnosti
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je otvorio pitanje Grenlanda, jasno dajući do znanja da bi Sjedinjene Američke Države željele imati vlasništvo nad tim arktičkim otokom. Interes Washingtona nije nov – još nakon Drugog svjetskog rata američka je vlada Danskoj ponudila zlato u vrijednosti od 100 milijuna dolara, no bez uspjeha.
Iako su danski dužnosnici uoči razgovora upozoravali na ozbiljna neslaganja sa SAD-om, a dio javnosti strahovao od najcrnjeg scenarija – uključujući i mogućnost prisilne aneksije te podsjećanja na prošlogodišnje neugodno iskustvo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući – takav razvoj događaja ipak je izostao. Na kraju su se obje strane složile da se ne slažu, ali je dogovoreno osnivanje zajedničke radne skupine koja će nastaviti razgovore o budućnosti Grenlanda, piše Tagesschau.
U toj složenoj političko-sigurnosnoj situaciji izdvojila su se četiri moguća scenarija.
Vojna intervencija
Trump je u više navrata spominjao i vojnu opciju, koju bi, barem tehnički, najjača vojna sila svijeta mogla provesti bez većih prepreka. SAD već ima ograničenu vojnu prisutnost na Grenlandu – oko 200 vojnika stacioniranih u svemirskoj bazi Pituffik, prema navodima danskog ministra vanjskih poslova. Takve snage ne bi bile dovoljne za brzu operaciju, pa bi se eventualni napad morao osloniti na dodatne trupe, uz moguću ključnu ulogu Druge flote američke mornarice.
Prema dostupnim informacijama, novi operativni planovi navodno su u izradi, a Trump ih je, prema istim izvorima, zatražio nakon akcije hvatanja venezuelanskog čelnika Nicolása Madura. No napad na Grenland značio bi napad na članicu NATO, čime bi se aktivirao Članak 5. Takva situacija stvorila bi presedan u kojem bi američki admiral morao voditi NATO operaciju protiv vlastite države, budući da su SAD trenutačno odgovorne za obranu nordijskih zemalja. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi takav potez značio kraj NATO-a.
Kupnja otoka
Ideja o kupnji Grenlanda također nije nova. Trump ju je aktualizirao još tijekom svog prvog mandata, a nakon izborne pobjede 2024. ponovno ju je vratio u fokus, iako je u početku naglasak stavljao na vojnu opciju. Prema američkim medijima, mogućnost kupnje kasnije je dodatno razradio američki državni tajnik Marco Rubio, sugerirajući da su vojne prijetnje služile kao sredstvo pritiska.
New York Times objavio je da je Trump zatražio izradu ažuriranog plana za kupnju otoka, dok je Reuters izvijestio kako se razmatraju iznosi od 10.000 do 100.000 dolara po stanovniku, s ciljem pridobivanja njihove potpore za priključenje SAD-u. Takve su prijedloge Kopenhagen i Nuuk promptno odbili, a grenlandske vlasti u više su navrata poručile da nisu zainteresirane za prodaju.
Referendum o pripajanju
Grenland ima široku autonomiju unutar Kraljevine Danske i pravo na proglašenje neovisnosti putem referenduma, što bi u teoriji moglo otvoriti vrata dobrovoljnom priključenju SAD-u. O toj je mogućnosti nedavno govorio američki senator John Kennedy. U Danskoj se, međutim, sve češće izražava zabrinutost da Washington pokušava potaknuti razdor između Grenlanda i Kopenhagena.
Danska javna televizija DR izvijestila je kako vlada sumnja na uključenost američkih državljana u tajne operacije usmjerene na utjecaj među grenlandskim stanovništvom. Dodatne napetosti izazvalo je i Trumpovo imenovanje posebnog izaslanika za Grenland, koji je najavio izravne razgovore s Grenlanđanima o mogućem pripajanju SAD-u. Unatoč rastućim težnjama prema većoj neovisnosti od Danske, ankete provedene prošlog proljeća pokazale su da se oko 85 posto stanovnika Grenlanda protivi priključenju SAD-u.
Jačanje vojne prisutnosti na Arktiku
Sporazum iz 1951. godine omogućuje američkim oružanim snagama korištenje Grenlanda u zamjenu za njegovu obranu. Iako je SAD tijekom desetljeća izgradio niz vojnih baza, većina ih je zatvorena, no ugovor predviđa mogućnost brzog jačanja prisutnosti ako to okolnosti zahtijevaju.
Trump takav okvir smatra nedostatnim te svoje zahtjeve opravdava prijetnjama koje, prema njegovim tvrdnjama, dolaze iz Kine i Rusije. U tom kontekstu nekoliko članica NATO-a zauzelo se za snažniju prisutnost Saveza na Arktiku. Ovoga tjedna trebala bi započeti zajednička izvidnička misija više država, uključujući i Bundeswehr, s ciljem procjene uvjeta za vojnu potporu Danskoj.
Danska paralelno planira proširenje vlastite vojne prisutnosti na Grenlandu u suradnji s NATO partnerima. Trenutačno su ondje raspoređeni pripadnici Arktičkog zapovjedništva, čija je snaga 2015. procijenjena na oko 60 ljudi, kao i patrolna postaja s izviđačkom jedinicom koja koristi pseće zaprege.
