Crveni alarm za četiri regije, upozorenje za grmljavinsko nevrijeme u drugim područjima

U srijedu poslijepodne, osobito navečer i u noći na četvrtak, dio Hrvatske bit će zahvaćen jačim pogoršanjem vremena praćenim pljuskovima i grmljavinom. Najviše će se pogoršanje osjetiti u unutrašnjosti, gdje se očekuju i jače oluje. U Dalmaciji će u srijedu biti vedro, dok bi pogoršanje moglo stići na sjeverni Jadran kasnije tijekom večeri, piše 24sata.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je crveni alarm za četiri regije, riječku, kninsku, splitsku i dubrovačku, zbog opasnosti od toplinskog vala koji se očekuje u utorak. Crveni alarm označava izuzetno opasne uvjete, s očekivanim temperaturama koje bi mogle doseći čak 40 stupnjeva.

U nastavku slijedi nekoliko korisnih trikova kako se rashladiti i zaštititi tijekom ovog vremenskog razdoblja:

Rashladite svoj dom:

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Preporučuje se održavanje sobne temperature ispod 32 °C tijekom dana i ispod 24 °C noću, posebno ako ste dijete, starija osoba ili imate kronične zdravstvene probleme.
• Iskoristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje doma. Otvarajte prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada su temperature niže, ako je moguće.
• Smanjite unos vrućeg zraka u svoj dom. Tijekom dana zatvorite prozore i rolete, posebno one izložene suncu. Isključite nepotrebna umjetna svjetla i električne uređaje kako biste smanjili generiranje topline.
• Postavite zaslone, draperije i tende na prozore koji su izloženi jutarnjem ili popodnevnom suncu.
• Kada koristite klima uređaj, zatvorite vrata i prozore kako biste izbjegli gubitak hladnog zraka i nepotrebno trošenje energije.
• Električni ventilatori mogu pružiti osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C, neće spriječiti probleme uzrokovane ekstremnom vrućinom.

Izbjegavajte izlaganje vrućini:

• Tražite najhladniju prostoriju u svom domu, posebno noću.
• Ako ne možete održavati svoj dom hladnim, provodite 2 do 3 sata dnevno u hladnim prostorijama poput javnih zgrada s klimatizacijom.
• Izbjegavajte izlazak na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako je neophodno obavljati takve aktivnosti, radite ih u najhladnijem dijelu dana, obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu kada ste na otvorenom.
• Nipošto ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranim vozilima.
• Redovito koristite kreme s zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, posebno ako ste novorođenče ili malo dijete. Koristite kreme s najvišim zaštitnim faktorom.
• Prilagodite izlaganje sunčevom UV zračenju prema dnevnim promjenama UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• Izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i osobe s dijabetesom.
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Također možete koristiti hladne, mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom ili koristiti kupke za noge radi rashlađivanja.
• Odjeća od laganih, prozračnih i svijetlih materijala preporučuje se za nošenje. Ako izlazite, obucite šešir s širokim obodom ili kapu te nosite sunčane naočale.
• Koristite lagano posteljno rublje i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli zadržavanje topline.
• Redovito pijte tekućinu, izbjegavajući alkohol i napitke s visokim udjelom kofeina i šećera. Važno je održavati adekvatnu hidraciju, ali nemojte piti tekućinu prebrzo.
• Jedite manje, ali češće obroke. Izbjegavajte tešku hranu bogatu bjelančevinama.

Pomozite drugima:

• Posjetite članove obitelji, prijatelje i susjede koji provode većinu vremena sami. Osjetljive osobe mogu trebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte s članovima obitelji o toplinskom udaru. Svi članovi obitelji trebaju biti svjesni mjera zaštite prema svojem zdravstvenom stanju i aktivnostima.
• Ako poznajete nekoga tko je u rizičnoj skupini, pružite im savjet i podršku. Starije osobe i osobe koje žive same trebaju biti posjećene barem jednom dnevno.
• Ako netko koristi lijekove, provjerite kod njegovog liječnika kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako biste naučili kako postupiti u slučaju toplinskog udara i drugih hitnih stanja. Svi trebaju znati kako pravilno reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:

• Lijekove čuvajte na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku, sukladno uputama za čuvanje.
• Tražite savjet od liječnika ako imate kronične bolesti ili uzimate više lijekova.

Ako vi ili netko oko vas osjećate nelagodu:

• Potražite pomoć ako osjećate vrtoglavicu, slabost, umor, tjeskobu, izraženu žeđ ili jaku glavobolju. Ubrzo se smjestite u hladniji prostor i provjerite svoju temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok kako biste nadoknadili tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako osjećate bolne grčeve, obično u nogama, rukama ili trbuhu, posebno nakon rada ili vježbanja na visokim temperaturama. Pijte tekućinu s elektrolitima, a ako grčevi potraju duže od jednog sata, potražite medicinsku pomoć.
• Posavjetujte se s liječnikom ako imate druge zdravstvene tegobe ili ako simptomi potraju dulje vrijeme.