ĆUSTIĆ I VRKIĆ OSLOBOĐENI OPTUŽBI Sud: “Slično komuniciraju i visoki predstavnici državne vlasti!”

Dana 24. ožujka 2022. sutkinja Općinskog suda u Zadru, Ksenija Bratković donijela je oslobađajuće presude u postupcima koje je protiv Mladena Ćustića te Hrvoja Vrkića pokrenula Policijska uprava Zadarska zbog počinjenja djela prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Čl. 17. Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.)

Obojica su se teretila da su 20. siječnja 2022. na Facebook stranici „Kalelarga Zadar“ na objavljeni članak „Premijer Plenković posjetit će Maslenicu i odati počast poginulim braniteljima“ objavili uvredljive i omalovažavajuće komentare. Mladen Ćustić je objavio komentar „Triba ga dočekati pokvarenim jajima, njega i njegove poltrone, nitko toliko nije ponizi i izdao Hrvate, narcisoidni jadnik”, a Hrvoje Vrkić komentar „”Udri munjo, pukni grome.. zar ti pavijanu s Frkom njesi u Ukrajini”. Temeljem toga, optuženi da su narušili javni red i mir, vrijeđanjem i omalovažavanjem predsjednika Vlade RH, Andreja Plenkovića, koji je dana 21. siječnja 2022. godine osobno došao u Maslenicu u svojstvu službene osobe radi obavljanja službene dužnosti.

Sud smatra da se u konkretnim slučajevima radi o tzv. vrijednosnim sudovima te da okrivljenici izražavaju nesporno jasan negativni sud o političkom djelovanju i ponašanju Andreja Plenkovića koji je predsjednik Vlade, a što je vidljivo iz formulacija koje su upotrijebili, nazivajući ga pavijanom, narcisoidnim jadnikom i izjavljujući da ga treba dočekati pokvarenim jajima.

Sud primjećuje da djelo nije počinjeno u blizini Andreja Plenkovića, da on nije podnositelj prijedloga za progon okrivljenika,  već da su okrivljenici dan uoči njegovog dolaska na zadarsko područje ispod teksta lokalnog portala napisali komentare u kojima nisu pozivali na nasilje, već su izrazili svoje  političke stavove je li konkretan predstavnik vlasti, po njihovom subjektivnom mišljenju,  pozitivna ili negativna osoba.

Sud zaključuje da učestalo svjedočimo sličnom načinu komuniciranja od strane visokih predstavnika državne vlasti pa se postavlja pitanje je li takvo ponašanje dopušteno, kao oblik slobodnog izražavanja političkog mišljenja, bez obzira na njegovu ozbiljnost, argumentiranost i točnost.

Prema recentnim odlukama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH, kojima se priklanja i ovaj sud, svaki građanin ima temeljno pravo javno sudjelovati u političkom životu i kritizirati sudionike u političkim procesima. Takva kritika smije biti i neobjektivna i uvredljiva, a predstavnici aktualne državne vlasti moraju u svojim javnim funkcijama podnositi neosnovanu i bezrazložnu kritiku kao i javno manifestirano uvredljivo ponašanje kao dozvoljeni oblik djelovanja građana u političkom opredjeljivanju, ukoliko time ozbiljno, stvarno i objektivno ne ugrožavaju druge.