Cvrtila: Milanović i Plenković ranije su trebali sjesti za stol; i dalje će biti prijepora, ali mora se znati tko ima završnu riječ

Nakon brojnih nesuglasica između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, u ponedjeljak su glavni politički akteri napokon sjeli za stol i to na sjednici Vijeća za sigurnost. I predsjednik i premijer složili su se oko toga da je napad na Trgu svetog Marka imao obilježja terorizma, no može li se to nazvati terorizmom te što o tome misli poznati stručnjak za sigurnost, doznali smo u razgovoru sa Željkom Cvrtilom.

"Članovi Vijeća razmotrili su stanje radikalizacije u hrvatskom društvu, te osudili napad na Trgu svetog Marka 12. listopada 2020.  kao kazneno djelo s obilježjima terorizma te su raspravili o mjerama koje se u vezi s tim mogu poduzeti", stoji u priopćenju Ureda predsjednika dodajući kako je Vijeće osudilo govor mržnje i neprihvatljive oblike ponašanja u društvu.

'Nije dobro da se predsjednik i premijer ne dogovore oko bitnih stvari'

Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u razgovoru za Direktno najprije je komentirao činjenicu da su premijer Plenković i predsjednik Milanović napokon sjeli za stol i razgovarali o bitnim stvarima. 

Trebali su, kako je rekao, za stol sjesti i ranije. "Nije dobro za državu da se dva čelnika, predsjednik i premijer, ne mogu dogovoriti oko ovako bitnih stvari i to danima i tjednima. To je sve posljedica vrlo lošeg ustavnog pa i zakonskog uređenja po pitanju ovlasti između predsjednika i premijera i to se, naravno, vidi i u sigurnosnom sektoru", rekao je dodajući kako se dvojno odlučuje o ravnatelju SOA-e, načelniku Glavnog stožera i kod nekih veleposlanika.

Smatra kako to nisu dobra rješenja. "Da bi se to popravilo treba mijenjati ustavne kategorije", naglasio je. Prijepora je, kako je rekao, bilo i ranije i to između predsjednice i premijera, a oboje su bili iz iste političke stranke.

Na pitanje znači li to početak boljeg funkcioniranja sigurnosnog stanovništva u državi, naš sugovornik je rekao: "Oko ključnih stvari ipak su se dogovorili, još i ranije. Oko nekih stvari i dalje bit će prijepora što smatram da nije dobro jer se mora u kući znati tko ima završnu riječ. Ako svatko vuče na svoju stranu, jednostavno, nisu dobra rješenja. Hoće li se u konačnici dogovoriti, sumnjam", rekao je.

Pucnjava na Markovu trgu; radikalizacija

Milanović i Plenković na sjednici Vijeća za sigurnost složili su se oko toga da je napad, odnosno pucnjava na Markovu trgu imala obilježja terorizma. "Od samog početka govorio sam da ima elemenata terorizma, ali u konačnici ne mislim da se to može nazvati terorističkim aktom. Mislim da su i njih dvoje u tom kontekstu govorili, odnosno da ima obilježja, ali je pitanje radi li se o terorističkom aktu."

Na pitanje što bi mogli dalje poduzeti, Cvrtila je rekao: "Ništa, dogovorili su se da treba pojačano osigurati - što već i je. Vjerojatno su izrađeni i planovi. Očito se čeka odobrenje politike na stručne planove, kada se to napravi, pristupit će se drugačijim tehničkim rješenjima", rekao je.

Potom je govorio o samoj radikalizaciji te se osvrnuo na slučaj Filipa Zavadlava koji je u Splitu usmrtio trojicu muškaraca, odnosno uzeo pravdu u svoje ruke. "Kada gledamo kroz sve to, možemo reći da se radi o nekakvoj radikalizaciji, ali treba vidjeti koji su uzroci. Upute treba tražiti u dubokoj nepravdi društva, u podijeljenosti društva, u tome da pravosuđe ne funkcionira. Bez uzroka, ne možemo riješiti takvo stanje...", rekao je.

Upitan jesu li Hrvati radikalan narod, stručnjak za sigurnost odgovorio je: "Mislim da mi uopće nismo radikalni narod ni po čemu. Mislim da smo poprilično trpljiv, šutljiv, dugo izdržljiv - u potlačenom položaju - narod. To smo vidjeli i kroz povijest. Hrvatski narod rijetko je buntovan i koji bi imao nekakve osvajačke težnje. Prema unutra, poprilično dugo trpimo različite vlasti koje su naše ili nam nametnute i to se i pokazalo...".

Rekao je da se to vidilo i u komunizmu pa i ranije, ali da se vidi i sada na primjeru istih političkih vlasti bez obzira na propuste, promašaje i neuređenosti sustava za kog ne možete okriviti nikoga, osim vlasti.

Trebaju li oni smijeniti ljude koji po vezi dolaze na čelna mjesta?

"Jedan od razloga lošeg funkcioniranja sustava jest političko kadroviranje. Ni lijeva ni desna vlast od toga se nije odmaknula, to je jedan od ključnih problema. Nema propisanih jasnih i transparentnih kriterija za postavljanje na određene pozicije", rekao je.

Kao primjer istaknuo je MUP, rekavši da se tamo provode kvazi natječaji. "Sve se unaprijed zna, nisu jasni kriteriji..Tako je u svim drugim sustavima, ali to ide kada je mirnodopska situacija. Kada nastupi kriza, vidimo koliko je sustav šupalj. Vidjeli smo to na požarima, poplavi u Gunji, na migracijskoj krizi...", kazao je pa nastavio:

"Vidimo i sada na koroni, koliko je na početku bilo problema oko uspostave sustava Civilne zaštite. Koliko su se morali mijenjati i prilagođavati zakoni da se to uspostavi. Nije uspostavljeno kako treba, ali nekako funkcionira. Ako to eskalira, bojim se da će sve popucati. Liječnici kažu da je bolnički sustav pred pucanjem".

Ključni problemi su...

I za sam kraj, Cvrtila je u razgovoru za Direktno rekao kako dvoje može nešto napraviti ako se "prvo uspostavljaju ljudi po kvaliteti, po kriterijima".

"Drugo da se uspostavi ustavna situacija, da se zna tko s čime rukovodi. Da nema prijepora koji izazivaju zabune unutar samog sustava...Imate ljudi koji su za jednu političku opciju pa za drugu, onda jedni drugima podmeću klipove da bi jedni bili smijenjeni. Ljudi idu prema jednoj ili drugoj političkoj opciji zato što vide da njihova egzistencija i karijera ovise o političkoj privrženosti, a ne o znanju i radu unutar samog sustava. Vjernici su političkih opcija, a nisu vjernici zakona i propisa koje bi morali provoditi. To su ključni problemi", zaključio je stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u razgovoru za portal Direktno.