Dogovaraju se sigurnosna jamstva za Ukrajinu, ovo su zemlje koje bi mogle poslati svoje vojnike

Europske zemlje žure finalizirati sigurnosna jamstva za Ukrajinu uoči mogućeg sastanka između ukrajinskog predsjednika Zelenskog i ruskog predsjednika Putina u nadolazećim tjednima.

'Naši načelnici stožera radili su na tome unutar Koalicije voljnih. Nekoliko država je spremno to učiniti, od obuke do logistike, do prisutnosti u određenim zonama, odnosno ne na prvoj crti bojišnice, ne na spornim teritorijima, već imati prisutnost savezničkih snaga uz Ukrajinu', rekao je u nedjelju francuski predsjednik Macron.

Donald Trump je u utorak jasno dao do znanja da SAD neće imati svoje trupe na terenu, ali da je oko 10 zemalja spremno poslati ih, prema Bloombergu.

Tko bi mogao slati vojnike?

Dva supredsjedatelja Koalicije voljnih, Francuska i Velika Britanija, spremna su poslati svoje vojnike u Ukrajinu.

'Spremni smo poslati britanske vojnike na teren u Ukrajini, dijelom i kako bismo umirili Ukrajince', rekao je prošli tjedan za BBC britanski ministar obrane John Healey. Dodao je da bi se misija mogla odnositi na osiguranje zračne i pomorske obrane te obuku ukrajinske vojske. Očekivalo se da će načelnik britanskih oružanih snaga Tony Radakin u srijedu tijekom posjeta Washingtonu ponoviti tu spremnost svojim američkim kolegama.

Belgija, kao i baltičke države Litva i Estonija, također su izjavile da su spremne poslati trupe.

Dainius Žikevičius, savjetnik litavskog predsjednika, u intervjuu objavljenom u nedjelju za novinski list 15min.lt rekao je da bi misija mogla biti slična bivšoj NATO-ovoj misiji u Afganistanu. Žikevičius je dodao da se o broju vojnika raspravlja, ali nije otkrio nikakve brojke.

Estonski premijer Kirsten Michal ovog je tjedna potvrdio svoju spremnost da osigura trupe, napominjući međutim da je 'važno da se nastavi rad na detaljima'.

Oni koji se nećkaju

Treća baltička država, Latvija, još uvijek nije donijela odluku o tome. Predsjednik Edgars Rinkēvičs rekao je da će Latvija odlučiti o slanju trupa u Ukrajinu i da će njihova odluka ovisiti o drugim sigurnosnim jamstvima. Regionalnom portalu Delfi rekao je da će zemlja odrediti svoju ulogu u misiji nakon što se postigne mirovni sporazum i finaliziraju sigurnosna jamstva.

Švedska vlada navodno je također neodlučna i potrebna su joj pojašnjenja o tome hoće li misija biti usmjerena na očuvanje mira, odvraćanje ili uvjeravanje.

Tko neće slati vojnike?

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u ponedjeljak je u podcastu izjavio da zemlja ima malo kapaciteta za slanje trupa u Ukrajinu, ali da će umjesto toga pružiti važne elemente za sigurnosna jamstva.

Vlada Viktora Orbána nekoliko je puta jasno dala do znanja da mađarske trupe neće biti raspoređene u Ukrajini te da Budimpešta također neće opskrbljivati ​​​​nikakvim vojnim sredstvima svog susjeda.

'Ne postoje i neće biti nikakvih planova za slanje poljske vojske u Ukrajinu', jasno je dao do znanja potpredsjednik poljske vlade Władysław Kosiniak-Kamysz u objavi na X-u još u svibnju.

'Poljska je zajednički odgovorna za obranu istočnog boka NATO-a i za pružanje logističke podrške napadnutom susjedu', napisao je Kosiniak-Kamysz.

Slično tome, talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je u ožujku da se slanje talijanskih trupa u Ukrajinu 'ne planira'.

I Nizozemska i Španjolska su u međuvremenu izjavile da su spremne sudjelovati u sigurnosnim jamstvima za jačanje ukrajinske vojske, ali da to ne uključuje slanje trupa.