Picula o Vučićevu izbornom porazu: „Shvatio je da je gotov“

Hrvatski europarlamentarac i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula smatra da je Aleksandar Vučić u izbornoj noći bio spreman na zaoštravanje sukoba kako bi zadržao vlast, ali ga je uvjerljiva pobjeda Studentske liste prisilila na priznanje poraza. Posebno je upozorio da Vučić, nakon optužbi o hrvatskom miješanju u izbore, Hrvatsku nije spomenuo među navodnim krivcima za svoj poraz. Picula pritom poručuje da će odnos nove srbijanske vlasti prema Hrvatskoj biti jedan od važnih pokazatelja stvarnih političkih promjena.

Uvjerljiva pobjeda Studentske liste na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji, održanima u nedjelju 25. listopada 2026. godine, otvorila je pitanje političke budućnosti Aleksandra Vučića, ali i smjera kojim će Srbija krenuti nakon dugogodišnje dominacije Srpske napredne stranke.

O izbornom raspletu, ponašanju dosadašnjeg političkog vodstva i mogućim posljedicama za Hrvatsku govorio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.

Picula smatra da je Vučić prije objave rezultata želio pokazati kako je spreman braniti svoju političku poziciju, ali je nakon što je postalo jasno koliku je podršku dobila Studentska lista odustao od mogućeg zaoštravanja sukoba.

U razgovoru koji su prenijela 24sata, Picula je posebno upozorio na događaje uoči zatvaranja birališta, reakcije Vučićeve vlasti i optužbe koje su prethodnih tjedana bile usmjerene prema Hrvatskoj.

Vučić je, prema Piculi, razmatrao pokazivanje sile

Jedan od najvažnijih dijelova Piculine analize odnosi se na okupljanja u takozvanom Ćacilendu, prostoru u Beogradu povezanom s pristašama Vučićeve vlasti.

Picula smatra da je Vučić uoči objave rezultata pokušavao poslati poruku političke odlučnosti i spremnosti da zadrži kontrolu nad situacijom.

Prema njegovoj ocjeni, mogućnost ponovnog okupljanja većeg broja pristaša vlasti i angažiranja žandarmerije mogla je otvoriti ozbiljne sukobe s građanima koji su podržali promjenu vlasti.

Takav bi rasplet, smatra hrvatski europarlamentarac, imao teške posljedice i za Vučićevu buduću političku poziciju.

Međutim, kada su stigle procjene koje su pokazivale veliku prednost Studentske liste, Vučić je priznao izborni poraz i pozvao na mirnu predaju vlasti.

Važno je naglasiti da su tvrdnje o Vučićevoj spremnosti na uporabu sile Piculina politička procjena, a ne dokaz da je postojala službena odluka o nasilnom zadržavanju vlasti.

Optuživao Hrvatsku za miješanje u izbore, ali je nakon poraza nije spomenuo

Posebno zanimljiv dio Piculina istupa odnosi se na Hrvatsku.

Tijekom predizborne kampanje Vučić i njemu bliski mediji više su puta optuživali Hrvatsku za navodno upletanje u unutarnja politička zbivanja Srbije.

Takve su tvrdnje izazivale napetosti u odnosima Zagreba i Beograda, osobito kada su se povezivale sa studentskim prosvjedima i djelovanjem političkih protivnika srbijanske vlasti.

Picula je podsjetio i na privođenja osoba za koje se tvrdilo da imaju hrvatske putovnice.

Međutim, tijekom govora u kojem je priznao poraz Vučić, prema Piculinu zapažanju, nije spomenuo Hrvatsku među razlozima izbornog neuspjeha.

Za europarlamentarca je to bio znakovit detalj, osobito nakon kampanje u kojoj su optužbe o hrvatskom utjecaju imale istaknuto mjesto.

Picula smatra da je takvo ponašanje pokazalo koliko se promijenila politička situacija nakon objave rezultata.

Optužbe o hrvatskom organiziranju ili upravljanju studentskim prosvjedima nisu se mogle prihvatiti kao utvrđene činjenice bez odgovarajućih dokaza.

Priznanje poraza ne znači i Vučićev odlazak iz politike

Iako je Vučić priznao poraz, Picula upozorava da to ne znači kako će se on povući iz političkog života.

Srpska napredna stranka i dalje će imati snažnu zastupljenost u parlamentu, a Vučić zadržava politički utjecaj među svojim pristašama.

Picula očekuje da će bivše vladajuće strukture nastaviti političko djelovanje te da bi pokušaji utjecaja na buduću vlast mogli postati važan dio sljedeće faze srbijanske politike.

U njegovoj analizi posebno mjesto zauzima pitanje odgovornosti za korupciju i način na koji su državne institucije funkcionirale tijekom prethodnih godina.

Europarlamentarac smatra da se stvarna promjena ne može svesti samo na smjenu političkih dužnosnika nego mora uključivati jačanje neovisnosti institucija.

Istodobno, eventualna kaznena odgovornost bilo kojeg dužnosnika mora se utvrđivati zakonitim postupcima, a ne političkim procjenama.

Studentska lista sada mora pokazati kako namjerava voditi državu

Prema projekcijama objavljenima nakon izbora, Studentska lista osvojila je približno 140 zastupničkih mjesta u parlamentu koji ima ukupno 250 zastupnika.

Takav bi rezultat omogućio formiranje parlamentarne većine, ali političku pobjedu tek treba pretvoriti u funkcioniranje nove vlasti.

Picula smatra da pred studentskim pokretom sada dolazi znatno zahtjevnija faza.

Potrebno je odrediti tko će preuzeti odgovornost za Vladu, ministarstva, sigurnosni sustav, policiju i druge važne institucije.

Posebno je istaknuo potrebu za promjenama u radu javnog medijskog servisa RTS-a.

Po njegovoj ocjeni, uspjeh nove vlasti neće se mjeriti samo izbornim rezultatom, nego time hoće li građani dobiti institucije koje djeluju u javnom interesu.

O važnosti institucionalnih promjena govorio je i u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog, u kojoj su sudjelovali i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, analitičar Zoran Kusovac te novinar Goran Ivanović.

Picula upozorava: Studentski pokret nije automatski proeuropski

Unatoč uvjerljivoj pobjedi studentskog pokreta, Picula upozorava da ne treba unaprijed pretpostaviti kako će Srbija sada ubrzano krenuti prema članstvu u Europskoj uniji.

Podsjetio je da su pojedine poruke studentskog pokreta o međunarodnim odnosima i dalje različite od očekivanja europskih institucija.

Među njima su odnos prema Rusiji, moguća primjena sankcija Moskvi te pitanje Kosova.

Prema njegovu tumačenju, Studentska lista nije jasno najavila promjenu svih vanjskopolitičkih stajališta prethodne vlasti.

Zato će odnos prema europskim integracijama trebati procjenjivati prema konkretnim odlukama buduće vlade, a ne samo prema činjenici da je pobijedila Vučićevu stranku.

Hrvatska će biti jedan od važnih ispita nove srbijanske vlasti

Za hrvatsku javnost posebno je važan dio Piculina istupa koji se odnosi na buduće odnose dviju država.

Picula smatra da bi promjena vlasti u Srbiji mogla otvoriti prostor za normalizaciju odnosa sa Zagrebom.

Međutim, upozorava da bi takva promjena morala podrazumijevati odmak od politike stalnog traženja vanjskih neprijatelja i političkih sukoba sa susjedima.

Posebno je istaknuo potrebu da se u budućim odnosima izbjegava povijesni revizionizam i prebacivanje odgovornosti za posljedice velikosrpske politike.

Za Hrvatsku su pritom otvorena brojna važna pitanja, uključujući sudbinu nestalih iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i političku retoriku koja godinama opterećuje odnose dviju država.

Nova vlast u Srbiji neće biti ocjenjivana samo prema riječima o dobrosusjedskim odnosima, nego prema konkretnim potezima koje poduzme.

Upravo zato Picula poziva na oprez i smatra da treba pričekati kako će budući srbijanski dužnosnici definirati svoj odnos prema Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Izborni poraz otvara novo političko poglavlje u Srbiji

Vučićevo priznanje poraza označilo je važan trenutak u političkom životu Srbije, nakon dugog razdoblja u kojem su njegova stranka i politički saveznici imali dominantan položaj.

No izborni rezultat sam po sebi ne rješava pitanja funkcioniranja pravosuđa, slobode medija, korupcije i međunarodnog položaja države.

Picula smatra da će upravo promjene u tim područjima pokazati može li studentski pokret ispuniti očekivanja birača.

Za Hrvatsku ostaje dodatno pitanje hoće li nova srbijanska vlast napustiti praksu političkih optužbi prema Zagrebu i otvoriti prostor za ozbiljniji dijalog o neriješenim pitanjima.

Vučić je priznao izborni poraz, ali stvarna politička promjena u Srbiji tek treba biti potvrđena djelovanjem nove vlasti. A jedan od njezinih važnih ispita bit će upravo odnos prema Hrvatskoj.