Dok upozorava na stigmatizaciju, Kajtazijev slučaj i dalje čeka rasplet

Dvostruki standardi Veljka Kajtazija: govori o nasilju, a njegova prijava i dalje stoji u ladici DORH-a

Dok saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi ovih dana drži konferencije za novinare i upozorava na stigmatizaciju Roma nakon femicida u Međimurju, jedno pitanje uporno ostaje izvan fokusa javnosti – gdje je zapela kaznena prijava protiv njega zbog nasilja nad ženom?

Na konferenciji održanoj u ponedjeljak Kajtazi je poručio kako Hrvatskoj ne treba nova politička retorika koja kolektivno optužuje romsku zajednicu, već „dosljedna i odgovorna primjena postojećih alata“. Naglasio je kako se, kada se kazneno djelo dogodi u romskom naselju, cijela zajednica stavlja pod povećalo.

„Kolektivna krivnja nikad nije bila rješenje, ali je uvijek bila najbrži put prema stigmatizaciji“, rekao je Kajtazi.

No, dok govori o nasilju i odgovornosti institucija, Kajtazi ne spominje vlastiti slučaj, koji ni više od godinu dana kasnije nije dobio pravosudni epilog.

Optužbe Suzane Krčmar i izbacivanje iz Kali Sare

Podsjetimo, u jesen 2024. predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara, Suzana Krčmar, javno je optužila Veljka Kajtazija za fizičko i verbalno nasilje. Prema tadašnjim medijskim izvještajima, temeljenima na iskazima svjedoka, Kajtazi je na Krčmar fizički nasrnuo, udario je, poderao joj odjeću, vrijeđao je i prijetio joj, a prisutni su ga morali spriječiti kako ne bi došlo do težih ozljeda.

Nakon incidenta Kajtazi je izbačen iz Saveza Kali Sara, u kojem je do tada obnašao funkciju počasnog predsjednika.

Sam Kajtazi optužbe je poricao, tvrdeći da je bilo „povišenih tonova“, ali da nasilja nije bilo.

DORH: izvidi još traju

Unatoč javnim istupima i ozbiljnosti optužbi, predmet još uvijek nije zaključen. Iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske potvrđeno je da se postupak i dalje nalazi u fazi izvida.

„Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu provodi izvide. Budući da je, sukladno članku 206.f Zakona o kaznenom postupku, postupanje tijekom izvida tajno, nismo u mogućnosti davati dodatne informacije“, odgovorili su iz DORH-a.

Drugim riječima, kaznena prijava nije odbačena, a postupak protiv saborskog zastupnika i dalje je otvoren.

Orehovica – primjer koji se prešućuje

U kontekstu rasprave o nasilju i odgovornosti, u javnosti se sve češće spominje i nedavni incident u Orehovici, gdje je, prema policijskim izvješćima i medijskim napisima, došlo do napada na policijske službenike prilikom postupanja u romskom naselju.

Taj slučaj dodatno je otvorio pitanja selektivne osude nasilja, jer se o takvim događajima često govori tiho ili nikako, dok se istodobno svaka kritika proglašava stigmatizacijom cijele zajednice.

Pitanje koje ostaje

Nitko razuman ne zagovara kolektivnu krivnju. No jednako tako, javne osobe – osobito saborski zastupnici – ne mogu birati kada će se pozivati na institucije, a kada će se skrivati iza njih.

Ako Veljko Kajtazi traži dosljednu primjenu zakona i nultu toleranciju na nasilje, javnost ima pravo znati:

Zašto njegov slučaj još traje, tko ga koči i vrijede li isti standardi za sve?

Jer borba protiv nasilja ne može biti vjerodostojna ako se vodi selektivno.