Domovinski pokret na Marjanu postavio spomen-ploču hrvatskom mučeniku i žrtvi jugokomunizma Frani Tenti

16.03.2021. 21:21:00

Splitski ogranak Domovinskog pokreta je na vrhu Marjana pored hrvatskog barjaka postavio spomen-ploču Frani Tenti. Ovim činom, ističu, stranka je ukazala na nedosljednost i propuste gradske vlasti te naglasila kako će Domovinski pokret svoje ideje i obećanja, za razliku od trenutačne upravljačke strukture grada, u budućnosti provoditi u djelo.

Ploču je postavio tajnik splitskoga ogranka Davor Stipan, u pratnji mladih članova stranke, piše Dalmatinski portal.

– Frane Tente je bio hrvatski domoljub koji je 1947. godine na Marjanu podigao hrvatsku zastavu. Tente je zastavu podigao u olovnim poslijeratnim godinama partijskog jednoumlja i totalitarnog komunističkog sustava. Zastava koju je podigao bila je baklja slobode u mraku predstojećih desetljeća negacije nacionalne misli. Tentina zastava predstavlja i svojevrsnu spomen svijeću za tisuće mladića njegovih godina koji su bez suda i osude pobijeni diljem Križnog puta. Na koncu, njegova žrtva ohrabrenje je i okrepljenje za sve žrtve koje će se priložiti na oltar Domovine do konačne slobode u krvavoj kupelji Domovinskoga rata. Gradsko vijeće Splita uvrstilo je u proračun za 2020. godinu stavku za podizanje spomenika Frani Tenti na Marjanu – kazao je Stipan i dodao kako spomenik nije podignut.

– Ne ulazeći u razloge zbog kojih je izostala realizacija spomenika, Domovinski pokret ovom spomen pločom podsjeća na spomenutu odluku Gradskog vijeća i traži da se na primjeren način, bez odgađanja, oda počast mladom domoljubu – zaključio je.

Tko je mladi domoljub i komunistički mučenik Frane Tente?

Frane Tente (19) je na vrhu Marjana skinuo 1947. jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak.

Simbolika vrha Marjana bila je hrvatska zastava, to je simbol hrvatstva i takva se zadržala do danas. Predstavljala je prkos nenarodnim i antihrvatskim režimima. U jugokomunističkoj Jugoslaviji na vrh Marjana partizani su stavili jugoslavensku zastavu, a skinuo ju je i stavio hrvatski barjak Frane Bettini (22) uz pomoć golobradih mladića Frane Tente (19) i Vjekoslava Matijevića (20).

Za taj hrabar čin hrvatska mladost (osuđene su i dvije vrlo mlade djevojke) platila je teškom robijom, a Frane Tente životom.

Frane je na vrhu Marjanu skinuo je jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak.

Ovaj izuzetno hrabar čin i akcija izazvala je šok u splitskih i jugoslavenskih komunista.

Istraga je počela. Već za dva tjedna uslijedila su uhićenja. Prvi je uhićen Bettini, 29. travnja, a do 18. svibnja svi su bili u splitskome zatvoru, među njima i Tente. Iako su svi bili maloljetni, prošli su užasni istražni postupak i izvedeni su pred sud. Presuda je uslijedila vrlo brzo. Okružni sud srednje Dalmacije u Splitu presudio je 27. svibnja: optuženi su da podrivaju SFRJ, a u stvari su tiskali različite letke i pisali parole po ulicama. Premda maloljetan, Frane Tente je zatočen u kaznionici i komunističkom mučilištu u Lepoglavi.

U presudi je stajalo da je osuđen jer je:

-sastavio i umnožio nekoliko parola i letaka s pozivom na nasilno rušenje postojećeg državnog uređenja
-razbacivao letke protunarodnog sadržaja u dvorištu gimnazije u Splitu
-skupa s drugima, na Marjanu skinuo jugoslavensku zastavu s petokrakom i digao hrvatsku zastavu bez zvijezde petokrake

Nakon presude Tente je sproveden u Šibenik, pa u kaznionicu u Lepoglavu, a nakon toga na prisilni rad na izgradnju pruge Šamac – Sarajevo. Nakon toga nastavio je odsluženje petogodišnje kazne u Lepoglavi.

Ondje je umro u nehumanim uvjetima izvrgnut mučenjima i teroru projugoslavenskih komunista.

Tijekom zime po zapovijedi upravitelja kaznionice Frane Tente je zatvoren u samicu. Tenti su stražari zapovjedili skinuti svu odjeću osim donjeg rublja. Potom su mu na noge stavili okove i odveli u visoku prostoriju bez stakla u kojoj su ga zatvorili. Prethodno su pod zalili su vodom da se stvori led. Iste zime, veljače 1948. Frane Tente umro je od upale pluća. Drugi dokumenti pisali su da je Tente umro u dvadesetoj godini 8. studenog 1948. godine u 16 sati. U zatvorskom izvješću stajalo je da je umro od “vodene upale porebrice i tuberkulozne upale mozgovnih opna”.

Franino tijelo nikad nisu vratili pa mu se ni do danas ne zna za grob. Ovaj golobradi mladić živio je u svijesti i pričama generacija Hrvata u Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj kao simbol domoljuba i praktički djeteta koje je dao svoj život za Hrvatsku. Nažalost, on je samo jedan od tisuća koji su doživjeli sličnu sudbinu na jugoslavenskim stratištima.

Izvor: narod.hr/PDN/Foto: Snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

Izvorni autor: narod.hr/dalmatinskiportal.hr

Autor: