Domovinski pokret zatražio uklanjanje spornih spomenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji: „Riječ je o zaštiti ustavnih vrednota i dostojanstva žrtava Domovinskog rata“

U sklopu provedbe novog Zakona o grobljima, saborski zastupnici Domovinskog pokreta, predvođeni predsjednikom stranke Ivanom Penavom, predali su u ponedjeljak županijskoj upravi u Vukovaru zahtjeve za uklanjanjem desetak nadgrobnih spomenika na području Vukovarsko-srijemske županije. Kako ističu iz stranke, riječ je o spomenicima koji svojim natpisima i simbolima vrijeđaju dignitet i pijetet Domovinskog rata.

„Ovo nije borba protiv bilo koje vjere ili pisma, ovo je borba za očuvanje ustavnih vrednota koje su utkane u temelje naše države, a posebno se odnose na poštovanje žrtve Domovinskog rata“, izjavio je Penava. Pojasnio je da je riječ o deset prijava za uklanjanje nadgrobnih obilježja koja se smatraju neprimjerenima i štetnima za povijesnu i moralnu istinu koju Domovinski pokret godinama nastoji očuvati.

Slijede i prijave u drugim županijama

Saborski zastupnik Tomislav Josić najavio je da slične prijave slijede i u Šibensko-kninskoj te Sisačko-moslavačkoj županiji. „Ovaj zakon smo mi inicirali i drago nam je da je Sabor prepoznao potrebu za njime. No, ne radi se ovdje o ćirilici ili bilo kojem pismu, već isključivo o porukama koje vrijeđaju žrtve i istinu o Domovinskom ratu“, rekao je Josić.

Uklanjanje spomenika vođi pobunjenih Srba bio je početni poticaj

Inicijativa za donošenje novog zakona potekla je upravo iz redova Domovinskog pokreta, a njezina povijest seže godinama unatrag, kada je stranka tražila uklanjanje spomen-ploče Vukašinu Šoškočaninu, jednom od vođa pobunjenih Srba iz 1991. godine. Na spomen ploči, koja se nalazila na mauzoleju u današnjem Borovu (prijeratnom Borovu Selu), pisalo je da je Šoškočanin narodni heroj, dok se hrvatski teritorij označavao kao srpski. Ploča je uklonjena u studenome prošle godine, no ni do danas nije poznato tko je to učinio.

Zakon: Jasne smjernice, precizna procedura

Novi Zakon o grobljima, usvojen krajem travnja 2025., jasno definira okvir za uklanjanje nadgrobnih obilježja i natpisa koji vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana, veličaju agresiju na Hrvatsku ili omalovažavaju Domovinski rat. U slučaju da korisnik grobnog mjesta ne ukloni sporni spomenik unutar 30 dana od upozorenja, uklanjanje će izvršiti upravitelj groblja – i to na trošak korisnika. Važno je napomenuti da se spomenici postavljeni prije 30. svibnja 1990. ovim zakonom ne zahvaćaju.

Penava: „Otvorene su sve opcije, ali ideološko ministarstvo – ne!“

Na konferenciji u Vukovaru, Penava se osvrnuo i na svoj politički put, posebno na potencijalni ulazak u izvršnu vlast. „Osobno me funkcija ne zanima ako se u njoj ne mogu prepoznati. Otvorene su sve opcije, uključujući potpredsjedničku funkciju u Vladi. No ono što me zaista zanima jest da se napokon počne rješavati pitanje zločina počinjenih u ime i za vrijeme jugoslavenskog komunističkog režima“, naglasio je Penava.

Dodao je kako ne želi nikakvo „ministarstvo za ideologiju“, nego konkretno tijelo koje bi se sustavno i zakonski bavilo žrtvama komunističkog režima, po uzoru na slične institucije u državama srednje i istočne Europe. „Rješavamo još detalje, gledamo kako to zakonski uobličiti. Ovaj tjedan bismo mogli imati jasniju sliku“, rekao je.

Vlada: Postupak u tijeku, konačnu riječ imat će nadležna tijela

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je da se očekuje početak zakonski propisanog postupka uklanjanja spornih nadgrobnih spomenika. „Županijski upravni odjel provest će postupak, a po potrebi zatražit će mišljenje posebno imenovanog povjerenstva. Ipak, mišljenje povjerenstva nije obvezujuće, a konačnu odluku donosi županijski odjel“, pojasnio je Bačić tijekom posjeta Korčuli.

Povjerenstvo, koje može dati stručno mišljenje o prijavljenim spomenicima, broji pet članova – pravnika, arhitekta, povjesničara i povjesničara umjetnosti – te još jednog stručnjaka po izboru. Nakon odluke županijskog odjela postoji mogućnost žalbe, o kojoj odlučuje Ministarstvo. Rješenje u drugom stupnju je izvršno, nakon čega se može pristupiti uklanjanju.

Povijest, dostojanstvo i zakonski okvir – temelj političkog djelovanja

Zakon o grobljima, prema riječima pokretača, nije ni politički revanšizam ni ideološki ispad. Cilj je zaštita temeljnih vrijednosti hrvatske države, a među njima je i poštovanje prema onima koji su za nju dali život. Inicijativa Domovinskog pokreta ide upravo u tom smjeru – da se hrvatski javni prostor, pa tako i groblja, očiste od natpisa i simbola koji vrijeđaju nacionalno dostojanstvo i žrtvu Domovinskog rata.

S obzirom na ozbiljnost teme i zakonodavni okvir, jasno je da će primjena novog zakona i nadzor nad njegovim provođenjem biti pod budnim okom javnosti – posebno u regijama koje su i danas živa mjesta sjećanja na ratne godine.