Državna tvrtka preko koje se godišnje obrnu stotine tisuća eura nedavno je postala sinonim za uhljebljenje. Riječ je, naravno, o Hrvatskim šumama kojima je donedavno upravljao HDZ-ov Krunoslav Jakupčić, s kojim su poruke razmjenjivali glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić, Vladin glasnogovornik Marko Milić, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ali i Plenkovićev najprisniji suradnik Zvonimir Frka Petešić.
Sve te poruke povezuje to što razotkrivaju na koji se način u Hrvatskoj zapošljava u državnim tvrtkama, koje su u posljednja dva mandata premijera Andreja Plenkovića zaposjeli HDZ-ovi kadrovi. Posebno je to izraženo u ovom aktualnom Plenkovićevu mandatu, u kojem je strelovito narastao broj zaposlenih u gotovo svim državnim tvrtkama, neovisno o njihovu poslovanju. Iako su se Hrvatske šume našle u fokusu javnosti zbog Jakupčića, ali i zbog niza afera unutar same tvrtke, na njezinu čelu ostao je provjereni HDZ-ov kadar, odnosno prvi čovjek šibensko-kninske organizacije stranke Nediljko Dujić. No nisu Hrvatske šume nipošto jedina državna tvrtka o kojoj se govori u kontekstu istraga i afera, uskoro bi na vidjelo mogle izaći i nove afere u Hrvatskoj pošti, za koje se posljednjih tjedana, prema tvrdnjama naših dobro upućenih sugovornika, zainteresiralo Državno odvjetništvo koje provodi izvide u tvrtki na čijem je čelu također HDZ-ovac.
Probrani kadrovi
Riječ je o Ivanu Čuli koji, usput budi rečeno, slovi kao kadar predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji se za njega založio kod premijera Plenkovića i prije nešto više od godinu dana kada se u Pošti birala nova uprava. Plenković je navodno bio na korak do toga da se Čuli zahvali na suradnji, ali umjesto toga, on je nastavio gdje je stao, pa ovaj Bjelovarčanin Hrvatskom poštom upravlja godinama i tako će i ostati ako mu kakvi istražitelji ne poremete planove, što također u posljednje vrijeme nije neuobičajena pojava.
Prema tvrdnjama upućenih, DORH se zainteresirao za nabavu takozvanog sustava paketomata, koja se odvijala usred pandemije koronavirusa. Nabava bi, kako svjedoče naši sugovornici koji su ujedno i djelatnici Hrvatske pošte, mogla biti sporna iz nekoliko razloga, prije svega paketomat je nabavljen bez raspisivanja javnog natječaja, a za njega je izdvojeno oko 18 milijuna eura te se sumnja da bi mogao biti precijenjen i da je time država, ali i ta državna tvrtka, oštećena za najmanje deset milijuna eura.
Složio se u Hrvatskoj pošti pravi mali HDZ-ov kartel pa tako u Upravi, uz predsjednika Čulu, sjedi HDZ-ov Hrvoje Parlov, Ivan Mrkonjić i Siniša Šukunda. Uz te vodeće pozicije, voditelji Hrvatske pošte spadaju u skupinu najplaćenijih šefova državnih tvrtki u zemlji jer svi ti HDZ-ovi kadrovi zarađuju više od 3000 eura. I dok u Upravi plaćama i pozicijama mogu biti zadovoljni, djelatnici tvrde kako među njima ima sve manje onih koji s radošću odlaze na posao, nezadovoljstvo tinja već godinama, a posebno je problematično bilo prošle godine kada je više od sto zaposlenika Hrvatske pošte moralo potpisati redefinirane ugovore kojima su pristali da ih se preraspodijeli na druge, uglavnom lošije pozicije, dok su vodeća mjesta u Pošti ostala rezervirana za one koji su rodbinski i na razne druge načine povezani s Upravom.
Čvrsta ruka
Bolje pozicije takvima su osigurale i bolja primanja, a oni koji su se Čuli usudili suprotstaviti, posebice ljudi koji su godinama radili na vodećim, menadžerskim pozicijama, preko noći su prebacivani na druge pozicije što je, dakako, izazvalo negodovanje i nezadovoljstvo. No kako u Pošti vlada jedna vrsta strahovlade, tako se o tome nitko ne usudi progovoriti javno i naglas, a dodatno nezadovoljstvo među zaposlenicima Hrvatske pošte izaziva to što njihove prijave protiv Čule nisu pale na plodno tlo, premda ga je prijašnjih godina prozivao i dio oporbenih zastupnika pozivajući premijera Plenkovića da se pozabavi zbivanjima u toj državnoj tvrtki, no premijer Plenković ipak nije odolio Jandrokovićevu pritisku pa je Čulo danas tu gdje jest.
U Pošti je danas i gotovo 9000 zaposlenika, što baš i ne prati primanja te državne tvrtke koja godišnje ostvari oko 1,7 milijardi kuna prihoda. Prosječna plaća u Pošti iznosi nešto manje od tisuću eura, dok je Čulinina plaća 4570 eura, a naši sugovornici problematiziraju i Čulina putovanja i dnevnice te napominju da bi istražiteljima mogla biti zanimljiva i prodaja dviju vrijednih nekretnina Hrvatske pošte koja se također odvijala u doba pandemije koronavirusa. Riječ je o zgradi u zagrebačkom Maksimiru te o tvrtkinu odmaralištu u uvali Dječji raj u Sukošanu.
Zanimljivo je napomenuti da je Općina Sukošan bila zainteresirana za svojevrsnu kompenzaciju zemljišta te je Hrvatskoj pošti nuđen 21 milijun kuna, na što oni nisu pristali. Umjesto toga, svoju imovinu odlučili su prodati u paketu pa je tako Hrvatska pošta prodala vrijednu lokaciju nadomak zagrebačkog Ekonomskog fakulteta zajedno s odmaralištem na Jadranu koje se prostire na 13 tisuća četvornih metara s bungalovima.
Sporna prodaja
Riječ je inače o odmaralištu koje je zatvoreno još 2013. zato što država nije uspjela oživiti stečeni kapital, atraktivno zemljište uz more prodavalo se godinama, a na koncu je iz šestog pokušaja pronašlo kupca kojega je ta nekretnina dopala za 31 milijun kuna, skupa sa zgradom u Zagrebu od 2800 m2 korisne površine od 8500 četvornih metara zemljišta. Naši dobro upućeni sugovornici iz Pošte tvrde da su te nekretnine prodane debelo ispod cijene, odnosno navode da su nekretnine prodane u bescjenje te se pitaju je li se nekomu i u ovom slučaju pogodovalo, a zanima ih i čije je interese u ovom slučaju zastupao Čulo. Ovaj je slučaj i ranije prijavljivan nadležnim tijelima, no na njega se nije reagiralo, ali kako se odnedavno DORH zainteresirao za poslovanje Hrvatske pošte, tako se naši sugovornici nadaju da bi se ova zamršena situacija ipak mogla razjasniti, posebice kada se zna da je kupac tih nekretnina vlasnik tvrtke GIP Pionir Ranko Predović, koji je zagrebačkoj javnosti poznat i kao jedan od građevinara pokojnoga gradonačelnika Milana Bandića koji stoji iza projekta čuvenih zagrebačkih fontana i kontroverzne žičare koja je također preplaćena.
Kada se pak govori o Čuli, treba reći da je on u sustavu Pošte prošao gotovo sve pozicije, a u samoj Hrvatskoj pošti zaposlen je još od davne 1997. Vodeću poziciju u HP-u preuzeo je 2017., a navodno i za taj prvi dolazak na čelnu poziciju u tvrtki može zahvaliti predsjedniku Sabora i svojem sugrađaninu iz Bjelovara Jandrokoviću. Zgodno je spomenuti da Čulo, koji je cijelu svoju karijeru vezao uz Hrvatsku poštu, u imovinskoj kartici navodi čak 12 nekretnina, među kojima su zagrebački stan od 106 četvornih metara vrijedan više od dva milijuna kuna, tri građevinska zemljišta u Bjelovaru ukupne vrijednosti od devet milijuna kuna, kao i niz drugih nekretnina u Bjelovaru koje su procijenjene na oko dva milijuna kuna.
Politički zaštitnik
Najveći dio tih nekretnina, prema navodima iz Čuline kartice, nasljedstvo je njegove supruge koja je zaposlena u Hrvatskoj poštanskoj banci. Sve u svemu, moglo bi se reći da Čulo, s obzirom na prihode, poziciju i popis imovine, živi sasvim lagodnim životom, a hoće li njegovu ugodu poremetiti DORH-ovo zanimanje za poslovanje u Hrvatskoj pošti, vidjet ćemo, međutim, ako se Čulo nađe u problemima, može se očekivati da bi u nevolje mogao upasti i njegov politički zaštitnik Jandroković, koji je svoju mrežu unutar HDZ-a i svoj utjecaj u stranci gradio preko svojih kadrova u državnim tvrtkama, što je prilično dobra strategija za opstanak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.