EKONOMSKI ANALITIČAR O PREŠUTNIM PREKORAČENJIMA: ‘Ukinu li se minusi, građani će biti prisiljeni tražiti kredite od kamatara’

Ekonomski analitičar Damir Novotny neke od najvažnijih ekonomskih događaja koji su obilježili gospodarski život Hrvatske u proteklom tjednu komentira za Dnevno.hr.

Prošlog tjedna javnost je iznenadila vijest da svjetski tehnološki div Amazon formalno otvara svoj ured u Zagrebu. Za početak planiraju zaposliti 15 ljudi, a šuška se kako bi konačna brojka zaposlenih mogla biti i 50. Amazon, koji je svijetu IT industrije znatno poznatiji po svojim cloud uslugama nego po internetskoj trgovini traži tehničare, električare i druge kadrove za održavanje clouda.

Novotny ističe kako je jedan od razloga dolaska Bezosove tvrtke u Hrvatsku, sigurno i skori ulazak Hrvatske u europsku monetarnu uniju:

“Nakon što je i službeno objavljeno da Hrvatska 1. siječnja, 2023. godine uvodi euro, Hrvatska je postala privlačnija velikim investitorima koji žele ulagati u eurozoni”, kaže Novotny.
“Amazon je velika kompanija koja bi u Hrvatskoj mogla postaviti svoj logistički centar za jugoiostočnu Europu što bi bila velika stvar ne samo domaćem logističkom već i IT sektoru”, kaže napominjući kako je riječ o kompaniji koja ima velike logističke centre, zapošljava veliki broj kooporenata koji prevoze robu o krajnjeg kupca i zapošljavaju lokalne informatičke tvrtke koje prilagođavaju informatička rješenja lokalnom tržištu što znači da možemo očekivati veću potražnju za radnom snagom u IT i logističkom sektoru.

Cijelog prošlog tjedna jedna od glavnih vijesti u domaćim medijima su bila prešutna prekoračenja. I dok je guverner Boris Vujčić u Banskim dvorima premijeru Andreju Plenkoviću objašnjavao što se uistinu dogodilo s prešutnim prekoračenjima, građani su doma nervozno očekivali poštara koji će doći s pismom iz banke u kojem će saznati trebaju li i do kada platiti sve ono što se nagomilalo na minusu. A nagomilalo se dosta, jer podaci HNB-a kažu da prosječno odobreno prešutno prekoračenje iznosi 8.821 kunu i koristi ga čak 839 920 građana.

Jesu li krive banke ili potrošači koji nisu pažljivo pratili svoje račune, pitanje je oko kojega će se sigurno lomiti koplja u sljedećim mjesecima.

Što se tiče ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, on kaže da iako sigurno postoje slučajevi u kojima su potrošači bili nedovoljno upoznati s proizvodom, velika većina njih je znala što radi i prelazili su preko toga jer su bili nemarni prema svojim financijama.

“Činjenica je da su mnogi financijski proizvodi izrazito kompleksni i veliki dio potrošača te proizvode ne razumije. Iako su kamate na takva prekoračenja izrazito visoke banke su nudile taj proizvod, a potrošači su ga uzimali jer im je bio potreban. Sada se priča o mogućnosti ukidanja prešutnih prekoračenja, što je dvosjekli mač jer ljudima s nižim primanjima se smanjuje mogućnost korištenja regularnih financijskih proizvoda te će mnogi ako se ukinu takvi minusi biti prisiljeni okrenuti kamatarima koji sigurno imaju veće kamate od banaka”, ističe Novotny.

Kaže kako nije sklon prevelikoj regulaciji svega i svačega jer nas to previše ograničava.

“Gledajte, ako potrošač kupuje čokoladu koja je puna pesticida, naravno da to treba dobro regulirati jer je takva čokolada opasna za zdravlje. Rekao bih isto i za proizvode telekomunikacijskih kompanija koje nude razne usluge s često skrivenim troškovima. Kada potrošač kupuje takav proizvod, banke bi ga trebale obavijestiti o svim rizicima isto tako kao što bi osiguravajuće društvo moralo obavijestiti o rizicima proizvoda koji se kupuje, a to često ne rade. Ali bez obzira na to kako se uredi, zakon ne može samog potrošača štititi od sebe jer tada ulazimo u potpuno totalitarno reguliranje tržišta i drugi tip ekonomije”, kaže.

U svakom slučaju, kaže Novotny, visina kamata na prekoračenjima se vidi na izvodima tekućeg računa i većina ljudi je to trebala samo malo pažljivije pogledati.

“Moja žena vam npr. nikad ne koristi ta prekoračenja jer misli da su preskupa, dok sam ja već komotniji pa bih koristio te minuse kad bi trebalo kupiti mašinu za pranje rublja i sl. Ali da je riječ o najskupljim kreditima istina je”.

Prošlog tjedna sve je iznenadila vijest da je kolovozu, prema podacima Porezne uprave o ukupnim iznosima fiskaliziranih računa, oboren apsolutni rekord potrošnje u jednom mjesecu u hrvatskoj povijesti. Nitko nije očekivao će ova sezona biti uspješnija od rekordne 2019. godine.

Novotny kaže kako je jedan od razloga postupan izlazak Hrvatske iz sive zone;

“Podaci Svjetske banke pokazuju da u hrvatskom BDP-u općenito, a turističkom sektoru općenito, oko 30 posto transakcija ne evidentirano. Država je nakon dugo vremena počela voditi bolju kontrolu, pa su i rezultati odmah bolji. A i činjenica je da smo postali zemlja koja je postala privlačna i gostima nešto dubljeg džepa pa se i zbog toga nešto više slilo novca u državnu blagajnu”.