Europljani misle da je novi Hladni rat već počeo. Zapadnu koaliciju više ne čine SAD i Europa, a ovo su četiri ključna izazova

Razlike u mišljenjima ispitanika oko toga sudjeluju li i njihove matične države u zakuhavanju navedenog konflikta sugeriraju da ne postoji konsenzus europske javnosti oko pretpostavke da će svijet sutrašnjice biti obilježen sve većim rivalitetom između demokracije i autoritarizma. S obzirom na taj rizik, autori upućuju političare i donositelje odluka da se odreknu ideologizacije kako bi generirali podršku javnosti za snažno transatlantsko savezništvo.

Hrvatska nije sudjelovala u ovom istraživanju provedenom u 12 država članica EU-a (Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj, Španjolskoj, Italiji, Austriji, Portugalu, Mađarskoj i Bugarskoj) tijekom svibnja i lipnja, dakle prije izbijanja 'podmorničke krize' između Pariza i Washingtona.

Ranija ECFR-ova istraživanja potvrdila su da se Europljani osjećaju puno bližima SAD-u nego Kini, a u većini država - s izuzetkom Bugarske - bliži su SAD-u i u odnosu na Rusiju. Znalo se i da rastući sukob između Washingtona i Pekinga ne doživljavaju svojim ratom. Većina ispitanika smatra da je Hladni rat na snazi i da je rastuće suparništvo između SAD-a i Kine nova geopolitička stvarnost, a iznenađujuće je to što većina vjeruje da su institucije EU-a prerasle u 'jastrebove' te su na neki način već umiješane u Hladni rat. Drugim riječima, u novom Hladnom ratu prije će se boriti Bruxelles i Washington, nego Pariz, Berlin, Varšava, Rim i Madrid.

Analizirajući implikacije rezultata istraživanja na raspravu o europskoj strateškoj autonomiji, direktor ECFR-a Mark Leonard i predsjednik Centra za liberalne strategije u Sofiji te stalni suradnik Instituta za humanističke znanosti u Beču Ivan Krastev istražili su zašto je izglednije to da će ideja o novom Hladnom ratu vjerojatno razjediniti Europljane i Amerikance, umjesto da im zbije redove.

ECFR-ovo istraživanje pokazalo je da gotovo dvije trećine Europljana, 63 posto, vjeruje da se upravo razvija novi Hladni rat između SAD-a i Kine, a samo 15 posto ne slaže se s time. Slično je i po pitanju Rusije: 59 Europljana misli da se 'kuha' novi Hladni rat između Washingtona i Moskve, uz neslaganje 16 posto ispitanika. Također, većina Europljana ne vjeruje u sukob takvih razmjera između njihove države i Kine, s time da je takvo uvjerenje najviše poljuljano u Švedskoj (33 posto građana misli da je Stockholm u Hladnom ratu s Pekingom), Francuskoj (21 posto), Njemačkoj (18 posto) i Poljskoj (16 posto). U istim državama prednjači i uvjerenje da traje nacionalni Hladni rat s Rusijom, s time da su u ovom slučaju najbrojniji Poljaci (44 posto), slijede Francuzi (35), Šveđani (32) i Nijemci (31).

Nova Zapadna koalicija

Po uvriježenom mišljenju vanjskopolitičkih analitičara, vanjska politika EU-a slaba je upravo zbog razlika u percepciji vanjskih prijetnji. Poljacima i građanima baltičkih zemalja, smatra se, Unija je previše mekana prema Rusiji dok Bugari, Slovaci i Talijani misle da je preoštra u odnosu na Moskvu te ne doživljavaju Rusiju ili Kinu kao prijetnju. Ipak, rezultati istraživanja pokazuju da građani svih zemalja - osim Poljske - sada doživljavaju Bruxelles kao 'jastreba' u odnosima s Rusijom i Kinom. Zapadnu koaliciju više ne čine SAD i Europa, već Washington i Bruxelles.

Politički vođe poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona nadali su se da će ulog u kolektivni suverenitet EU-a rezultirati većom neovisnošću EU-a od SAD-a. Međutim istraživanje ECFR-a pokazalo je da europski građani vjeruju da je upravo Bruxelles najpouzdaniji saveznik Washingtona kada su u pitanju Kina i Rusija. Jače integriranje EU-a značilo bi i veću bliskost sa SAD-om.

SAD i Europa: Četiri ključna izazova

Bidenova administracija nada se da će se novi savez demokratskih zemalja staviti u službu protiv autokracija pod kontrolom Pekinga, na što ukazuje europska i transatlantska formulacija o 'sistemskim izazovima' kada su u pitanju Rusija i Kina. Međutim većina Europljana nije uvjerena u to, barem kada su u pitanju njihove matične države, niti doživljavaju Kinu kao prijetnju svom načinu života. Zapravo, samo pet posto Europljana vjeruje da svijetom vlada Kina, a samo 50 posto slaže se s mišljenjem da demokracije više doprinose globalnoj sigurnosti od autokracija.

Drugo, Europljani se ne slažu ni oko toga postoji li uopće egzistencijalna prijetnja poput davnašnjih sovjetskih tenkova ili nuklearnog holokausta. Krajem 2020. ECFR je utvrdio da je manje od desetine Nijemaca i Francuza smatralo da njihova zemlja snažno ovisi o zaštiti SAD-a, a sada je objelodanjeno da samo 13 posto Europljana misli da američka vlada ima najviše utjecaja na globalni razvoj događaja. Vjeruju da najveći utjecaj sada imaju korporacije i milijarderi.

Treći izazov proizlazi iz geografije: Europljani jače percipiraju Hladni rat s Rusijom nego s Kinom. Dok 31 posto ispitanika misli da je na snazi Hladni rat između EU-a i Kine, 44 posto ga prepoznaje na relaciji Bruxelles - Moskva. I to je razlika u odnosu na 20. stoljeće: sukob SAD-a i Kine ima globalnu dimenziju, ali jasno je da se ring za borbu seli na teritorij Azije. U novom Hladnom ratu Europa je poput Japana prije 1989. - pouzdan američki saveznik, ali izvan glavne bojišnice - što omogućuje fokusiranje na ekonomski razvoj.

I konačno, bez propagirajućeg ideološkog jedinstva SAD-a i Europe, kao i bez egzistencijalne prijetnje u europskom susjedstvu, ne iznenađuje to što Europljani danas ponešto drugačije promišljaju svoja savezništva.

Posthladnoratovska era, osobito za istok Europe, podrazumijevala je mogućnost svrstavanja u bilo koji politički ili vojni savez. No u današnjem svijetu neke članice EU-a svoj suverenitet demonstriraju i tako što se udaljuju od svojih partnera iz EU-a i NATO-a. ECFR-ovo istraživanje iz travnja pokazalo je da Europljani radije prepoznaju 'nužna partnerstva' nego čvrsto utvrđena savezništva. Čak 44 posto Europljana doživljava SAD kao nužnog partnera dok ga 21 posto smatra saveznikom koji 'dijeli naše (europske) interese i vrijednosti'.

Podrška savezništvu najizraženija je u Danskoj i Poljskoj, ali je za većinu tamošnjih građana SAD ipak tek nužan partner. Istovremeno, velik dio Europljana smatra da su Kina (36 posto) i Rusija (35 posto) također nužni partneri, a samo 12 posto svih ispitanika doživljava Kinu kao protivnika.