Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu donesena je 2019. godine, a Hrvatska je već prekoračila rok za njezinu primjenu. Sada je stigao i službeni podsjetnik Europske komisije

Europska Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu, izglasana je još 2019. godine, a do 7. lipnja ove godine bio je rok do kojeg su sve države članice EU trebale prenijeti njezine propise o autorskom pravu u nacionalna zakonodavstva. Kako smo izvještavali prošloga mjeseca, Hrvatska to do navedenog roka nije bila učinila.

Tada su nam iz Ministarstva kulture i medija pristupili izradi novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. U njemu posebnu pažnju, kazali su tada, posvećuju zaštiti autorskog i srodnih prava na Internetu. "Ovaj propis vjerno prati tekst Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu i nastoji na najbolji mogući način, posebno uzimajući u obzir okolnosti u Hrvatskoj i interese hrvatskih kreativnih i kulturnih industrija", poručili su tada za Bug.hr.

Odgoda ima pravne posljedice

"Iako Hrvatska nešto kasni s implementacijom, vjerujemo da to neće prouzročiti veće probleme s obzirom na to da je plan da se zakon u Saboru izglasa do ljetne stanke", poručeno je tada. Međutim, saborski zastupnici otišli su na ljetnu stanku 15. srpnja, a navedeni zakon nije izglasan, pa je Europska komisija ovoga tjedna uputila i službenu opomenu Hrvatskoj.

Osim Hrvatske, s primjenom ovog zakona kasne još 22 članice EU, pa je lakše nabrojati one koje su Direktivu o autorskom pravu prenijele u nacionalne zakone. To su tek Malta, Nizozemska, Njemačka i Francuska. Komisija je, dakle, od 23 članice zatražila očitovanje o tome kako i kada će uvesti Direktivu u svoje zakone. U svojem službenom dokumentu Komisija navodi i da je pokrenula pravne procedure protiv onih država članica koje tražene odredbe još nisu prenijele.

Direktiva i članak 17.

Podsjećamo, Direktivom o autorskim pravima štiti se kreativnost u digitalnom dobu, što znači da se pred velike internetske platforme stavlja obveza plaćanja pravičnih naknada autorima čija se djela tamo dijele. Ova bi direktiva, smatraju u Europskoj komisiji, trebala donijeti konkretne koristi građanima, kreativnim sektorima, medijima, istraživačima, nastavnicima i institucijama kulturne baštine u cijeloj Uniji.

Kontroverzni dio Direktive, članak 17., kaže da su određeni pružatelji usluge dijeljenja sadržaja putem Interneta (dakle društvene mreže i slični) dužni imati odobrenje nositelja prava za sadržaj učitan na njihovu internetsku stranicu. Ako nemaju to odobrenje, moraju poduzeti korake kako bi se izbjeglo neovlašteno učitavanje, tj. ono za koje nisu osigurana odgovarajuća autorska prava.