Inzistirali smo na brojkama: koliko je ljudi zaraženo u teretanama i kafićima. Odgovori Stožera su neprepričljivi
Nakon višednevnog pokušavanja, dobili smo podatke iz pet mjeseci statistike o zaraženima u ovim objektima
Prošlog tjedna u Hrvatskoj se intenzivnije počelo govoriti o otvaranju restorana, kafića i teretana, nakon što se pokazalo da nam padaju brojke zaraženih koronavirusom. Na jednoj od konferencija Nacionalnog stožera, šef HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je i kako nam je 14-dnevna incidencija pala ispod 300 zaraženih na 100.000 stanovnika, što je sam ranije naveo kao glavni preduvjet za popuštanje mjera.
No, u istom tjednu Stožer je donio odluku o produženju postojećih mjera do kraja siječnja, a potom je od izvora bliskog Stožeru procurila informacija kako bi se terase restorana i kafića mogle otvoriti početkom veljače. Odnosno, da mi se mogle otvoriti terase. Dodatnu dozu konfuzije u javnost je unio premijer Andrej Plenković koji je novinarima rekao kako bi do otvaranja teretana moglo doći i ranije, prije kraja siječnja. No, kasnije su iz Vlade objašnjavali kako ga novinari nisu dobro shvatili, i da mjere vrijede do daljnjeg.
Koliko je ljudi zaraženo u restoranima, kafićima i teretanama?
Budući da je od prvog zatvaranja kafića i teretana prošlo više od mjesec i pol dana, iz Stožera nacionalne zaštite pokušali smo doznati jesu li u tom vremenu objedinili podatke o tome koliko ljudi je u njima uopće zaraženo koronavirusom. Nakon nekoliko dana čekanja, dobili smo poziv iz Službe za odnose s javnošću HZJZ-a, a njihova djelatnica tada nam je rekla kako oni te podatke – nemaju.
Na dodatno pitanje kako je to uopće moguće, rekla nam je kako to nije toliko precizno ili konkretno vođeno. Zamolili smo ju da nam taj odgovor, kako podaci koje tražimo ne postoje, pošalje pismenim putem na mail.
Djelatnica HZJZ-a nam je tada rekla kako će naš upit proslijediti dalje, doktorima nadležnima za to pitanje, a tada je postalo još zanimljivije. U nedjelju nam je stigao odgovor epidemiologa Bernarda Kaića do kojeg je, evidentno, u međuvremenu stigao naš upit. Njegov odgovor bio je nešto drugačiji.
Stigao je odgovor, njih je 1216 u pet mjeseci
U odgovoru stoji kako je temeljem analize podataka o oboljelima, koji su vođeni od početka srpnja do početka studenog 2020., a koji sadrže podatke o 48.501 osobi oboljeloj od koronavirusa, evidentirano 1216 osoba koje su se zarazile u teretanama, klubovima, restoranima, kafićima i barovima. Kad se govori konkretno o teretanama, prema podacima HZJZ-a, u spomenutom razdoblju, tamo se zarazila 131 osoba.
No, kada se radi o zaraženima u klubovima, kafićima, restoranima i barovima, dobili smo kumulativni broj za sve navedeno. Prema podacima HZJZ-a, u spomenutim je objektima zaraženo 1085 ljudi. U odgovoru se dodaje kako se većinom radilo o “više oboljelih osoba koje su najvjerojatnije izložene na pojedinoj od tih lokacija, tj. o manjim ili većim grupiranjima”.
Jednostavnom matematikom dolazimo do zaključka kako je, prema ovim podacima od srpnja do studenog, u ukupnom broju oboljelih od koronavirusa njih 2,5 posto zaraženo u restoranima, kafićima, barovima, klubovima i teretanama. Ono što nam je neobično u odgovoru HZJZ-a je činjenica da su nam poslali zajednički broj za restorane, klubove, kafiće i barove, iako uvjeti u svakom od objekata nisu isti.
HZJZ poručuje da brojevi nisu konačni i potpuni
Iz HZJZ-a su nam poručili kako treba napomenuti da se spomenuti brojevi ne mogu uzeti kao konačni i potpuni jer taj tip podataka nije obavezan u smislu prijavljivanja te ovisi o iskazu i volji pojedinca da sam navede gdje smatra da se zarazio. “Postoji velika nepouzdanost osobito kod dijela populacije koja je aktivna na više područja poput mlađih dobnih skupina i mlađe radno aktivne populacije”, dodaju.
U odgovoru stoji i kako se, prema tome, odluke o zatvaranju kafića, teretana i restorana nisu donosile niti su mogle biti donesene isključivo na temelju brojki. Potom je objašnjeno i kako su donesene odluke o zatvaranju kafića, restorana i teretana.
“U situaciji nekontroliranog prijenosa virusa kakvu smo bilježili tijekom listopada i studenog koja je bitno narušavala efikasno funkcioniranje zdravstvenog sustava bilo je potrebno donositi odluke koje su imale pretpostavljenu korist u smislu smanjivanja općeg kretanja stanovništva i to posebno na mjestima gdje postoji povećan rizik nekontroliranog kretanja i kontakata s nepoznatim osobama koje kasnije ne možemo identificirati niti obavijestiti o mogućem riziku zaražavanja”, stoji u odgovoru.
