Evo što kaže iskusni vojni pilot HRZ-a o potrazi za nestalim kapetanom: ‘Šanse su manje, ali ne treba odustati’!

Daljina uočavanja bilo kakvog objekta na vodenim površinama ovisi o vidljivosti, stanju mora (visini valova) i najviše o opremi koju koristite u potrazi. Kada govorimo o potrazi na otvorenom moru, a osobito na oceanu gdje valovi mogu biti izrazito veliki, vrlo je teško uočiti splav bez obzira na “kričavu” boju istoga, dok je uočavanje čovjeka u moru iznimno teško. Razlog tomu su valovi koji mogu “sakriti” traženi objekt u trenutku dok gledate prema njemu i praktički ga ne uočite iako ste mu relativno blizu.

Naravno da moderna tehnologija (poput termovizijskih i drugih kamera, satelita i sl.) uvelike olakšava potragu, ali ne garantira uspjeh jer se najčešće radi o vrlo velikim površinama koje se pretražuju.

Također, kada je u pitanju potraga na otvorenom moru gdje nema kopna ni ikakvih drugih referentnih (vizualnih) točaka, još je teža orijentacija osoba koje su u potrazi jer se moraju osloniti isključivo na GPS koordinate što dodatno otežava potragu. (Puno je lakše kad u vidokrugu imate bilo kakvo kopno kao referentnu točku), rekao je za Morski.hr iskusni vojni pilot Robert Ribarić.

Potraga za nestalim kapetanom Dinom Miškićem i posadom Bourbon Rhodea traje već 16 dana, a vlasti Martinika i francuska mornarica objavili su noćas na konferenciji kako će prekinuti aktivnu potragu za posadom koja je nestala 26. rujna i prelaze na aktivno motrenje.

 Traga se za sedmero ljudi, a nakon aktivne potrage prelazi se na aktivno promatranje – rekao je prefekt Franck Robine, prenosi RCI Martinique.

Pojasnio je kako vjeruju da je gotovo nemoguće da je netko od posade još živ i da su zato odlučili prekinuti aktivnu potragu. Kako je pojasnio, aktivno promatranje znači da će svi i dalje biti mobilizirani, ali da se neće voditi novi brodovi u tu zonu, no svi koji tom zonom prolaze moraju biti na posebnom oprezu kako bi možda uočili neke znakove posade ili splavi.

Vojni pilot Ribarić objasnio je da postoji nekoliko metoda pretraživanja (metoda kvadrata, metoda paralelnih kursova…) koje se koriste u potragama na moru, a koja će se primijeniti ovisi o meteorološkim uvjetima u području pretraživanja, poznatih činjenica o objektu koji se traži, vjerojatnosti trenutne pozicije traženog objekta obzirom na vjetrove i morske struje u području potrage i slično. Kada je poznata točna lokacija gdje je npr. osoba pala u more s broda a nije proteklo puno vremena do dolaska tragača, koristi se metoda kvadrata. Ako se pretražuje šire područje gdje postoji vjerojatnost pronalaska osobe, koristi se metoda paralelnih kursova kojom se “češlja” područje potrage.

U svakoj potrazi svaki trenutak je iznimno važan i brza reakcija može biti spasonosna. Naravno da će u većini situacija zrakoplovi zbog svoje brzine doći prvi i započeti potragu što povećava vjerojatnost pronalaska. Međutim, kada se potraga obavlja daleko od obale, zrakoplovi su prilično ograničeni količinom goriva te im se učinkovitost smanjuje ako nemaju mogućnost nadopune gorivom u zraku. Brodovima treba puno više vremena za dolazak na mjesto događaja, ali zato mogu neprekidno vršiti potragu danima. Idealno bi bilo istovremeno uključiti i zračnu i pomorsku komponentu radi povećanja učinkovitosti – odgovorio je Ribarić na pitanje je li trebalo odmah krenuti s traganjem iz zraka i nastaviti s istim.

Dodao je da je njegovo iskustvo prilično skromno kada se radi o potrazi ovako velikih razmjera i da se ne usuđuje špekulirati o tome koja bi metoda potrage bila idealna.

Na žalost, svakim danom koji protekne u potrazi za unesrećenima, vjerojatnost za pronalazak se smanjuje. No to nikako nije razlog za odustajanje od potrage. Bar za sada. Postoje razne procjene, ali i činjenice oko toga koliko dugo čovjek može preživjeti u tako ekstremnim uvjetima, a što se razlikuje od slučaja do slučaja (kakav je splav, čime je opremljen, kolike su zalihe hrane i vode, vanjska temperatura…). Obzirom da nemam ove podatke, teško je komentirati da li i koliko dugo treba nastaviti potragu – zaključio je.