FINANCIJE Istražili smo tko su dobitnici, a tko gubitnici jesenske preraspodjele novca u rebalansu proračuna

Rebalansom proračuna nastoji se zadržati deficit ispod tri posto BDP-a, iako će on narasti u odnosu na izvorni proračun s 1,8 na 2,6 posto BDP-a, a činjenica je da samo deset članica Europske unije ima deficit veći od toga

Rebalans državnoga proračuna nije donio katastrofične najave o linearnom rezanju 10 posto sredstava po svim ministarstvima niti je došlo do rezanja socijalnih transfera iz državne blagajne.

Štoviše, rebalans je napravljen upravo u cilju povećanja izdvajanja države, najprije za prevladavanje energetske krize, zatim za socijalna davanja, obnovu od potresa, ali i zbog isplate povećanih plaća u javnom sektoru za koje je potrebno dodatnih 574 milijuna eura.

S druge stane, ipak je došlo do ušteda po raznim stavkama ministarstava u ukupnom iznosu od 1,06 milijardi eura, no nikome nisu dirana dosadašnja prava, a zbog ušteda je zadržan deficit od 2,6 posto, što znači da je unutar mastrihtskih kriterija.

Zbog činjenice da na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike otpada čak trećina ukupnog proračuna Republike Hrvatske, neugodno je dočekana vijest da je rebalansom proračuna upravo ovom resoru najviše »srezano« sredstava, čak 288 milijuna eura.

No, istodobno su mu povećana sredstva na stavki socijalne pomoći i naknade, odnosno za inkluzivni dodatak, zajamčenu minimalnu naknadu, status roditelja njegovatelja i naknadu za smještaj u udomiteljsku obitelj, i to za 154 milijuna eura, tako da je ušteda daleko manja od 288 milijuna.

 

Povećanje rashoda

Ministarstvo rada po uštedama slijedi Ministarstvo financija, a ministar Marko Primorac kaže da se uštede uglavnom odnose na kamate. Treće po smanjenju sredstava je Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine koje je uštedjelo 82 milijuna eura, ali kao i kod Ministarstva rada, i ovom su resoru rebalansom povećana sredstva po drugim stavkama proračuna, konkretno za sanaciju šteta od potresa u iznosu od 178 milijuna eura što višestruko premašuje uštede u tom ministarstvu.

 

Mirovine i troškovi zaposlenih U prvih šest mjeseci ove godine na mirovine i troškove zaposlenih otišlo je sedam i pol milijardi kuna, a upravo ti proračunski rashodi najviše rastu, što je bio jedan od glavnih razloga rebalansa. Veliko povećanje plaća u javnom sektoru trebalo je koštati 1,63 milijarde eura, no ministar Primorac pojašnjava da Vlada ima obveze iz prijašnjih dogovora sa sindikatima o povećanju koeficijenata za plaće u pravosuđu, a u međuvremenu su u proračun ušle i plaće zaposlenih u 22 bolnice koje su došle pod državnu upravu.

Četvrto po visini ušteda je Ministarstvo gospodarstva, od 80 milijuna eura. Kad se uzme u obzir da je Vlada odredila rashode za naknadu za troškove energije u ukupnom iznosu od 604 milijuna eura – što je ujedno i najveće povećanje na rashodovnoj strani proračuna – i to za naknadu troškova HEP-u zbog niže cijene struje za građane, onda se o uštedama u resoru gospodarstva ne može ni govoriti.

Svi ovi primjeri ušteda i istodobnog povećanja sredstava po ministarstvima pokazuju da u ovom rebalansu nema dobitnika i gubitnika. Također, listopad i studeni su inače razdoblje u godini kada se, ako je potrebno, donosi rebalans, samo ga zadnjih nekoliko godina nismo imali, dok su dotadašnji rebalansi uglavnom rezultirali isključivo rezanjima državnih izdataka, jer nam na plaće u javnom sektoru i mirovine odlazi polovica budžeta.

Rebalans ovoga puta nije pripreman zbog lošijeg punjenja proračuna i potrebe rezanja nekih transfera, nego upravo suprotno – zbog potrebe povećanja rashoda koji će se dijelom pokriti rastom prihoda.

Vlada, naime, planira rast proračunskih prihoda, a ne njihovo smanjenje, i svoja predviđanja temelji na dobroj turističkoj sezoni i snažnom gospodarskom rast, a prema riječima ministra Primorca očekuje se rast prihoda od poreza za više od milijardu eura u odnosu na izvorni proračun i trebali bi iznositi 17,25 milijardi eura.

Osim tih prihoda, Vlada očekuje i veće punjenje proračuna i od strane doprinosa, koji bi trebali iznositi pet milijardi eura, a bilo je planirano 4,56 milijardi.

 

Vojna oprema

Kod državne potrošnje, značajnija sredstva rebalansom će se povećati za nabavku vojne opreme, za što se predviđa 65 milijuna eura, dok s druge stane Ministarstvu unutarnjih poslova sredstva jedva da su srezana. Ministar Davor Božinović to je samo kratko komentirao riječima da »sigurnost nema cijenu«.

Među najznačajnijim povećanjima rashoda našle su se i demografske mjere, odnosno dodatni rodiljni dopust i fiskalna održivost vrtića za što je predviđeno 38 milijuna eura dok je istodobno Ministarstvo demografije uštedjelo najmanje od svih resora – tek dva milijuna eura.

Ministar Ivan Šipić kaže da su za porodiljne naknade već potrošili limit od 200 milijuna eura, dok mu ukupni proračun iznosi tek nešto više od toga, odnosno 207 milijuna eura.

Rebalansom proračuna nastoji se zadržati deficit ispod tri posto BDP-a, iako će on narasti u odnosu na izvorni proračun s 1,8 na 2,6 posto BDP-a, a činjenica je da samo deset članica Europske unije ima deficit veći od toga, dok Portugal, Danska, Irska i Cipar čak imaju suficit. Ukratko, rebalansom je očuvana stabilnost proračuna.