Godišnjica Washingtonskog sporazuma: Ključni dogovor s dugoročnim posljedicama

Na današnji dan, 18. ožujka 1994., u Washingtonu je potpisan Washingtonski sporazum između Hrvatske Republike Herceg-Bosne (koju je predstavljala Republika Hrvatska) i Republike Bosne i Hercegovine (u sastavu tadašnje bošnjačke vlade). Sporazumom je dogovoreno primirje između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike BiH, čime je efektivno okončan bošnjačko-hrvatski sukob.

Također, definirana je nova unutarnja struktura teritorija s bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, čime je stvorena Federacija Bosne i Hercegovine kao zajednica federalnih jedinica – županija (kantona) s jednakim pravima i odgovornostima. Županijski sustav osmišljen je kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.

Proces pregovora i ključni potpisi

Prvi korak prema sporazumu napravljen je 1. ožujka 1994., kada su u Washingtonu preliminarni dogovor o stvaranju Federacije BiH potpisali:
-  dr. Mate Granić (Republika Hrvatska)
-  dr. Haris Silajdžić (Republika BiH)
-  Krešimir Zubak (Hrvatska Republika Herceg-Bosna)

Dogovoreno je formiranje Prijelaznog odbora na visokoj razini, koji je već 4. ožujka u Beču započeo rad na konkretnim koracima za osnivanje Federacije. Cilj je bio do 15. ožujka donijeti:
-  Ustav Federacije BiH
-  Prethodni sporazum o konfederaciji između Republike Hrvatske i Federacije BiH
-  Sporazum o vojnom rasporedu na području Federacije

Dana 18. ožujka 1994., konačni Okvirni sporazum o konfederalnim vezama između Hrvatske i Federacije BiH potpisali su predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Paralelno, premijer BiH Haris Silajdžić i predsjednik Herceg-Bosne Krešimir Zubak potpisali su nacrt Ustava Federacije BiH, koji je 30. ožujka te godine prihvaćen velikom većinom u Ustavotvornoj skupštini.

Neostvareni ciljevi i kršenje sporazuma

Iako je Washingtonski sporazum bio zamišljen kao prva faza rješenja za BiH, druga faza – uključivanje srpske strane i ukidanje Republike Srpske – nikada nije ostvarena.

-  Dogovorena konfederacija Hrvatske i Federacije BiH nikada nije zaživjela. Mate Granić kasnije je priznao da je znao kako je to nerealno te da je prijedlog korišten kao taktički potez prema Herceg-Bosni.

-  Sporazum o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH ostao je mrtvo slovo na papiru.

-  Nakon Tuđmanove smrti, započelo je sustavno kršenje Washingtonskog sporazuma na štetu Hrvata. Brojne ovlasti su oduzete županijama, a bošnjačke elite su postupno preuzele kontrolu nad ključnim federalnim institucijama.

-  Najveći problemi proizašli su iz jednostranih odluka međunarodne zajednice:
1. Nametnute promjene Ustava FBiH (2002.) omogućile su bošnjačku političku dominaciju.
2. Izmjenama u sastavu Vlade FBiH smanjena je zastupljenost Hrvata, dok su Bošnjaci preuzeli ključne resore.
3.  Visoki predstavnici međunarodne zajednice sustavno su uklanjali mehanizme zaštite hrvatskih interesa.

Dugoročne posljedice i današnja situacija

Danas, gotovo 30 godina kasnije, Federacija BiH suočava se s ozbiljnim problemima:
-  Proračun pred kolapsom
-  Gospodarstvo nerazvijeno
-  Administracija preglomazna
-  Stalna politička nestabilnost

Osim toga, unatoč Washingtonskom sporazumu, Bošnjaci su Hrvatima već četiri puta nametnuli člana Predsjedništva BiH (Željko Komšić) i nastavili preglasavati hrvatske predstavnike u federalnim institucijama.

Visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je sklon bošnjačkoj politici, nije donio ključne odluke koje bi spriječile diskriminaciju Hrvata.

Zbog svega navedenog, pitanje opstanka Federacije BiH danas je ozbiljno dovedeno u pitanje. S obzirom na kontinuirane političke tenzije i neslaganja, stvaranje trećeg entiteta sve se češće spominje kao jedino dugoročno rješenje koje bi osiguralo političku stabilnost i ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.