Granica s BiH postala je “bojno polje”: Je li ovo razlog?

24.09.2023. 08:08:00

Analizirali smo novonastalu pogoršanu sigurnosnu situaciju u pograničnom području koja se očito neko vrijeme zataškavala kako se ne bi dodatno uznemiravalo građane koji tamo žive i koji su već u strahu zbog povećanog broja migranata.

Na hrvatsko-bosansko-hercegovačkoj granici se puca. Ne zna se još jesu li pucali migranti ili krijumčari ni jesu li hici bili namijenjeni hrvatskim policajcima kraj kojih su fijuknuli.

Incident je to od prije nekoliko dana koji se još nije raspleo, a policija je već potvrdila da pucnjave nisu rijetkost. Pogranično područje očito je postalo ‘bojno polje’.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sve pripisuje nervozi krijumčara koja se, kaže, primjećuje u posljednje vrijeme. Nervozni su i migranti pa nisu isključeni mogući obračuni među njima, objašnjava Božinović dok se čekaju rezultati istrage ovog slučaja.

Golemi novac je u igri

Kako i ne bi bili nervozni kada se na tragediji ljudi koji su odlučili pobjeći iz svojih domovina u potrazi za boljim životom u Europi, samo na Balkanskoj ruti zarađuje godišnje najmanje 50 milijuna eura. Procjena je to od prije dvije godine, što znači da sada može biti samo viša. Neki podaci to i potvrđuju.

Golemi novac se, dakle, okreće na krijumčarenju ilegalnih migranata koji plaćaju i do 20 tisuća eura za prebacivanje iz neke od Azijskih ili Afričkih zemalja ili pak zemalja Istočne Europe do Zapada starog kontinenta.

Krijumčarski kanali prema EU-u

Unazad dva mjeseca u koordinaciji s Europolom razbijena su dva velika krijumčarska lanca. Jedan je išao iz Španjolske prema Njemačkoj i Norveškoj, a krijumčareni su uglavnom Sirijci. Nakon što bi preko Sudana ili Ujedinjenih Arapskih Emirata te Libije i Alžira stigli do Španjolske dalje im se organizirao put prema zapadu i sjeveru Europe.

Sumnja se da je jednim kanalom prokrijumčareno najmanje 550 Sirijaca u Europsku uniju. Za cijeli put od Sirije do EU-a plaćali su po 20 tisuća eura, a nekada i više.
Tako je četiri tisuće eura stajao put avionom od Bejruta do Egipta pa zatim 3.500 eura od Egipta preko Libije i Tunisa kopnenim putem do Alžira.

Idućih deset tisuća eura morali bi platiti za transfer morskim putem do Almerije i Murcije te dalje kopnom do Madrida ili Toleda. Od tisuću do dvije tisuće eura plaćalo se zatim krijumčarenje od Španjolske do Njemačke i Norveške.

Tisuće Kubanaca stigle preko Srbije

Čak 45 milijuna eura zaradila je navodno zločinačka grupa koja je prebacivala Kubance u Srbiju. Operaciju je osim Europola koordinirao i Interpol, a rezultirala je uhićenjem 62 osumnjičenih.

Komunicirali su preko aplikacije i nudili svoje ilegalne usluge Kubancima. Za oko devet tisuća eura zatim bi im organizirali put i lažne dokumente. Prevozili bi ilegalne migrante s Kube u Srbiju koristeći činjenicu da između te dvije zemlje neko vrijeme nisu bile potrebne vize.

Krijumčarski kanal nastavljen je zatim preko Grčke pa u Španjolsku. Ovim putem je osumnjičena kriminalna grupa prevezla oko 5.000 Kubanaca u EU te na njima, kako je utvrdio Europol, zaradila oko 45 milijuna eura.

Što se događa na Balkanskoj ruti?

Zanimljivo je da je Frontex prije par tjedana objavio kako je na Balkanskoj ruti zabilježen pad broja migranata za oko 26 posto.

Međutim u Sloveniji i Hrvatskoj situacija se drastično pogoršala. U Sloveniji je broj ilegalnih ulazaka u prvih sedam mjeseci ove godine značajno porastao u odnosu na prošlu godinu. Policijski podaci potvrđuju da je ilegalno u zemlju ušlo 26.870 stranaca, dok ih je godinu ranije bilo nešto više od deset tisuća.

U Hrvatskoj je pak ove godine zapriječen ulazak za 25.430 migranata, što je također golemo povećanje u odnosu na isti period lani kada ih je bilo 8.330.

Izvor: n1/ Foto: OLIVER BUNIC / AFP / Ilustarcija

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.